Ovih je dana objavljen trinaesti po redu zbornik radova s pastoralnih skupova hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe koji se održavaju u Njemačkoj ili u domovini. U zborniku, u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda, objavljena su predavanja s pastoralnog skupa održanog od 26. do 29. rujna 2011. godine u Bad Honnefu u Njemačkoj. Tema skupa bila je “Mediji, Katolička Crkva i globalizacija”. Zbornik su uredili dr. Danijel Labaš i dr. Adolf Polegubić.
U sklopu teme o ulozi medija u suvremenom društvu i o komunikaciji (u) novim medijima – “Facebook: nova (župna) zajednica” predavanje je održao dr. Labaš. Dr. Igor Kanižaj govorio je o medijima u Hrvatskoj i u svijetu pod vidom vjerodostojnosti na križu. Mons. Ivan Miklenić svoje je predavanje naslovio “Smisao crkvenih medija: od dosade do evangelizacije”, dok je dr. Polegubić pokušao odgovoriti na pitanje živi li dijaspora samo u “Živoj zajednici”.
Ako postoji ijedna svjetski važna ustanova, a da za sebe može reći da je doista globalna, onda je to jamačno Katolička Crkva. Godišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe tu je činjenicu još jednom dodatno potvrdio, stavljajući u prvi plan ne samo njezinu globalnu rasprostranjenost i snagu, već daleko više načine na koje Crkva i danas na globalnoj razini prenosi, potvrđuje, svjedoči i ostaje vjerna nalogu što joj ga je dao njezin Učitelj i Utemeljitelj Isus Krist: “Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju!” (Mk 16, 15). Da bi mogla pratiti uvijek nove zahtjeve evangelizacije, Crkva se od samih svojih početaka na osobito uspješan način oslanjala na sva komunikacijska sredstva i koristila sve medije: od navještaja primjerom i riječju preko propovijedi i kateheza, pisane riječi i slika pa do današnjeg korištenja novim elektroničkim i digitalnim medijima.
Na prošlogodišnjem pastoralnom skupu u Bad Honnefu, zahvaljujući vrsnim predavačima i stručnjacima s medijskoga područja i njihovim izlaganjima koja se mogu pročitati u ovome zborniku, razmišljalo se o činjenici da se upotrebom komunikacijskih sredstava ne želi samo proširiti evanđeoski navještaj, nego da je riječ o dubljoj činjenici koja potvrđuje da o njihovom utjecaju ovisi većim dijelom i sama evangelizacija. Nije dovoljno samo koristiti tradicionalne i nove medije za širenje kršćanske poruke i crkvenoga nauka, nego samu poruku treba ugraditi u tu “novu kulturu” koju stvara suvremeno komuniciranje. Pastoralni skup u Bad Honnefu, zahvaljujući osobnim, stručnim i znanstvenim svjedočenjima predavača, ali i plodnim i bogatim raspravama i doprinosima svih sudionika okupljanja, pokazao je još jednom da smo pozvani, da možemo i da moramo – u granicama svojih osobnih i crkvenih mogućnosti – slijediti Isusov primjer i nalog. On se izražavao ljudima bliskim govorom i jezikom, premda je govorio o vječnim odnosima Presvetog Trojstva, a mi smo pozvani svojim ljudskim govorom izražavati božanski govor, prenositi svima Božje evanđelje. Moramo “ući” u govor čovjeka današnjice, moramo razumjeti kulturu u kojoj živi te ga pozivati na zajedništvo. Kada su ga učenici pitali: “Rabi, gdje stanuješ?”, On odgovara: “Dođite i vidite!” Na taj ih je način pozvao na zajedništvo, na agape. Tako je – u svoje doba – stvorio novo društvo i novu kulturu, koji su se razlikovali od tadašnje židovske, grčke ili rimske kulture. I mi moramo mijenjati, preobražavati naše doba koristeći sve “alate” koji nam stoje na raspolaganju – i na području suvremenih komunikacija – kako bismo što bolje pastoralno djelovali i naviještali Riječ s krovova naše suvremene kulture i društva prepunih različitim antenama i prijamnicima, istaknuo je u predgovoru delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina.
Zbornik spada u znanstveno-stručne knjige čiji će radovi služiti kao korisna literatura u kritičkom društveno-komunikacijskom i teološko-pastoralnom promišljanju o novim medijima društvene komunikacije i njihovom značenju i funkciji u suvremenom društvu, globalizaciji, a posebice u pastoralu Katoličke Crkve, njenoj evangelizaciji, katehezi i religijskom odgoju, istaknuo je u recenziji prof. dr. Vine Mihaljević. Prof. dr. Jerko Valković u svojoj je recenziji pak istaknuo kako nova evangelizacija koju zahtijeva taj digitalni prostor poziva na prisutnost u tom “digitalnom kontinentu”. Međutim, da bi se to moglo ostvariti potrebno je prihvatiti izazov pastorala čije bitne karakteristike autor navodi kroz nekoliko točaka: pratiti mlade na digitalnom području, što pretpostavlja medijsku kompetenciju; Crkva je pozvana na medijsko obrazovanje; nužnost kritičkog promatranja kako bi se moglo uočiti mogućnosti i opasnosti koje se nude u tim prostorima; prisutnost i uključivanje u pisanje sadržaja s vjerskom tematikom. Važno je imati u vidu da se ne radi samo o određenim aspektima djelovanja već o novom načinu života.
Tekstovi u ovom zborniku žele biti poticaj na što bolje ostvarivanje zajedništva i potpora pastoralnom radu na polju nove evangelizacije. (ika-ap/kj)