Bonn, (IKA) – Mediji, Katolička Crkva i globalizacija – tema je godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe koji je započeo s radom u utorak 27. a završava u četvrtak 29. rujna, u Katoličkom socijalnom institutu Nadbiskupije Köln u Bad Honnefu kod Bonna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Skup, na kojem se okupilo oko devedeset sudionica i sudionika iz hrvatskih katoličkih misija iz Njemačke, Švicarske, Skandinavskih zemalja, Francuske, Austrije, Nizozemske i Velike Britanije, započeo je zazivom Duha Svetoga. U radu skupa sudjeluje i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fra Josip Bebić te uz domaćina delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu Komadinu i delegati: za skandinavske zemlje mons. Stjepan Biletić, za Francusku i okolne zemlje vlč. Stjepan Čukman i novoimenovani delegat za Švicarsku fra Mićo Pinjuh, koji će preuzeti službu u siječnju sljedeće godine. Sve je na početku pozdravio uime organizatora delegat vlč. Komadina svima zaželjevši plodonosne dane skupa. Ravnatelj Bebić je okupljenima prenio pozdrave hrvatskih (nad)biskupa. “Na uporabu medija u evangelizaciji potiču nas i crkveni dokumenti. Crkveno učiteljstvo upozorava nas da bismo bili odgovorni pred Gospodinom kada ne bismo ta moćna sredstva, koja, vjerujem, svi mi koristimo radi posla, informacija ili zabave, koristili i u evangelizaciji i pastoralu. Na tome tragu želio bih kao ravnatelj Hrvatske inozemne pastve pokrenuti mrežnu stranicu našega Ureda u Zagrebu na kojoj bi se na jednom mjestu mogle pronaći informacije o našim hrvatskim katoličkim misijama, misionarima i njihovu djelovanju. To bi, vjerujem potaknulo na suradnju među našim misijama, poboljšalo informiranost i povezalo i nas svećenike i pastoralne djelatnike međusobno, kao i vjernike”, kazao je ravnatelj Bebić, potaknuvši okupljene u tom smislu na potporu i suradnju.
Potom je dr. Adolf Polegubić uveo u rad skupa, podsjetivši kako su u prethodnih dvanaest skupova, počevši od 1999. godine do danas, o kojima svjedoči dvanaest objavljenih zbornika, obrađene teme o stanju i perspektivi hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj, hrvatskim obiteljima u pokretu, liturgijskoj mistagogiji – starom putu nove obnove, hrvatskoj dijaspori u Crkvi i domovini, suvremenom pristupu Bibliji, izazovu nove religioznosti, a bilo je riječi o budućnosti hrvatskih katoličkih misija, aktualnom trenutku Crkve i domovine, novim karizmatskim pokretima, fenomenu (ne)religioznosti u književnosti, teološkom promišljanju o pastoralu samaca te tajni života u ozračju suvremenog odnosa znanosti i vjere.
Predavanje o ulozi medija u društvu održao je dr. Danijel Labaš s Hrvatskih studija u Zagrebu koji je započeo predavanje riječima kako su mediji nešto veličanstveno. “Oni nam pružaju informacije, omogućuju komunikaciju, otvaraju putove do drugih zemalja i kultura, daju krila našoj mašti i služe nam za zabavu i opuštanje. Bez njih u industrijskim društvima ne bi funkcionirali ni istraživanje ni gospodarstvo, ali niti svijet rada jer informacijske i komunikacijske tehnologije upravljaju strojevima i robnim razmjenama, te preko Interneta omogućuju izgradnju infrastrukture kakvu trebaju današnja moderna društva. Unatoč tome, mediji su već dugo izloženi kritikama. Često se na njih gleda kao na one koji omogućuju pristup pornografiji i kao onima koji su uzrok divljaštva i nasilja. Pripisuje im se odgovornost za sve manje kretanja, za manjak društvenih veza i slab uspjeh u školi. Isto tako, govori se da su ‘velika napast’ i da mame i zavode ‘sjajnim prividnim svijetom’ koji mnogima izgleda atraktivniji od borbe s poteškoćama svakoga dana”, istaknuo je. U nastavku je dodao kako Claude-Jean Bertrand upozorava da je paradoksalna i činjenica da za sve zlo optužujemo medije, “dok oni zapravo nikad nisu bili bolji. Da bismo se u to uvjerili, dovoljno je prelistati prošlostoljetne novine, pogledati nekoliko emisija iz pedesetih godina – ili pročitati žestoke napade negdašnjih kritičara”. Mediji su, dakle, bolji, ali ostaju mediokritetski: ako je nekoć većina ljudi i mogla bez njih, danas se čak i u ruralnim nacijama osjeća potreba ne samo za medijima nego za kvalitetnim medijima. Premda je riječ samo o sredstvima, o “posrednicima” između čovjeka i stvarnosti, mediji su danas postali čovjekovo okruženje i dio su njegove kulture. Bez njih ljudski život postaje nezamisliv, a njihova uloga u suvremenom društvu nezamjenjiva jer služe za informiranje, ali i za formiranje, za prenošenje vrijednosti i pospješivanje demokracije u društvima”, istaknuo je dr. Labaš.
U popodnevnim satima predavanje o medijima u Hrvatskoj pod vidom vjerodostojnosti na križu održat će dr. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Nakon misnog slavlja, predviđen je i večernji duhovno-kulturni program.
Tijekom skupa glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić održat će predavanje “o smislu crkvenih medija: od dosade do evangelizacije”, dr. Polegubić će pokušati odgovoriti na pitanje, živi li dijaspora samo u “Živoj zajednici”, dok će dr. Labaš u drugom predavanju govoriti “o komunikaciji u (novim) medijima: Facebook – nova (župna) zajednica”.