Zagreb, (IKA) – Interdisciplinarno znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Međukulturalni i međureligijski dijalog: pozitivno iskustvo Hrvatske u europskom kontekstu” održan je u utorak 21. studenoga u Muzeju Mimara u Zagrebu. Organizatori skupa bili su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, a suorganizatori Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Pozdravljajući okupljene, dekan KBF-a prof. dr. Mario Cifrak istaknuo je kako je ta najstarija sastavnica zagrebačkog Sveučilišta željela biti suorganizator jer je to na tragu „onoga čemu nas uči Crkva i Drugi vatikanski sabor”.
Imajući u vidu specifičnost našeg naroda koji živi na razdjelnici kršćanske Europe Istoka i Zapada, mi koji pripadamo zapadnom kršćanstvu, već time smo upućeni na ekumenizam, suživot i dijalog. Prisutnost pak islama želi nas također podsjetiti da nismo sami, i da ne možemo živjeti sami, već da smo upućeni i u međureligijski dijalog, rekao je dr. Cifrak te, govoreći o sudjelovanju KBF-a, istaknuo: „sudjelovanjem u organizaciji ovoga skupa, željeli smo iskazali ne samo svoju solidarnost i blizinu, nego se i aktivno uključiti u ovaj skup preko naše Katedre fundamentalne teologije na čelu s doc. dr. Tomislavom Kovačem i njegovim suradnikom dr. Brankom Murićem, a na poticaj rektora HKS-a prof. dr. Željka Tanjića. Želim uspjeh simpoziju na dobro svih nas koji želimo promicati dijalog, toleranciju, zajedništvo i ljubav na ovim prostorima”.
Obraćajući se okupljenima, rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić rekao je: „drago mi je da smo organizirali jedan skup koji ima u naslovu pozitivno iskustvo. To ne znači da mi nemamo negativnih iskustava, imamo. Imamo puno poteškoća, izazova i sigurno da pripadnici manjih religijskih zajednica, oni koji nose drugačije religijske i kulturne identitete to posebno osjećaju. Ali mislim da je važno i potrebno isticati pozitivna iskustva. Mi u Hrvatskoj nismo ponekad sposobni vidjeti vlastita pozitivna iskustva, nismo ponekad spremni učiti jedni od drugih, nismo spremni prihvatiti tu činjenicu da su naša iskustva pozitivnija od iskustava nekih drugih većih naroda, zajednica i društva. Stoga, ne skrivajući poteškoće, dobro je govoriti o pozitivnim iskustvima, o dijalogu koji postoji u Hrvatskoj. To je važno posebice danas, kad se zna da govori o religijama, kulturi i identitetu uz to vežu dosta negativnosti. Važno je pokazati da religije, vjerske zajednice mogu pridonijeti dijalogu, suživotu i da su često ona unutarnja snaga. Neka ovo bude sjeme, ohrabrenje da oni koji to mogu, da se međusobno nađu, ohrabre i vide što zajedno mogu učiniti”.
Rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. Damir Boras istaknuo je kako je Sveučilište osjetljivo na temu o kojoj je riječ na ovome skupu te je spomenuo kako je svojevremeno imenovao i savjetnika za međukulturni dijalog i razmjenu u osobi prof. dr. Tončija Matulića.
Međukulturni dijalog uključuje i međureligijski dijalog, jer su danas kulture vezane i uz vjerske zajednice. Iz osobnog iskustva mogu reći da u Hrvatskoj postoje dobri zakoni te da Sveučilište ima dobru suradnju s vjerskim zajednicama, rekao je dr. Boras te istaknuo da kad je riječ o manjinama da je se još kao dekan Filozofskog fakulteta zalagao da se za romsku manjinu uvedu programi jezika i književnosti, budući da su Romi narod koji ima dugu kulturnu tradiciju. Jer, „sve su to stvari koje trebamo proučavati i dići na veću razinu, jer upravo manjine trebaju imati našu pažnju”.
Pozdravljajući skup uime predsjednika HAZU, akademkinja Dubravka Oraić Tolić rekla je da je Akademija prihvatila suorganizaciju, jer „podupire institucionalnu suradnju”, a željela je „pridonijeti razumijevanju bitnih problema suvremenog hrvatskog društva i kulture koji se ogledaju upravo u temi ovoga skupa, a to je međukulturni i međureligijski dijalog”.
Uputila je na činjenicu da pogledom na program i knjižicu sažetka otkriva se pet ključnih riječi koje se ponavljaju kroz sve priloge, a oni su: kultura, religija, identitet, različitost i dijalog. „To su riječi u kojima se danas u našem globalnom dobu zapravo odlučuje sudbina mnogih naroda, kultura, etničkih i religijskih zajednica kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Svaka od tih riječi ima svoje značenje, posebnu važnost, a kad se skupe zajedno na jednom interdisciplinarnom skupu možemo očekivati da će se dogoditi suživot među tim riječima. Hrvatska u tomu ima jako dobra iskustva i to je jedno od njezinih najdubljih povijesnih iskustava”, zaključila je.
Zamjenica gradonačelnika Zagreba Jelena Pavičić Vukićević podsjetila je da se u grbu grada Zagreba nalaze otvorena vrata. „To je lijepa slika koja svim dobronamjernicima, svima onima koji grad Zagreb shvaćaju svojim domom jasno poručuje da mi pokazujemo našu otvorenost prema svakom onom dobronamjernom čovjeku koji u Zagrebu želi živjeti i raditi, stvarati nove vrijednosti i za sebe i svoju obitelji i za zajednicu u cjelini. Takva percepcija grada Zagreba jasno pokazuje i sva naša nastojanja u suradnji sa svim nacionalnim zajednicama, sa svim vjerskih zajednicama da upravo uz pomoć dijaloga i međusobnog razumijevanja za naš grad i našu zemlju možemo napraviti i više. Međukulturni dijalog vodi interkulturalnom društvu. Suvremeni interkulturalisti vrlo jasno će reći: da u međukulturalnom društvu živimo jedni pokraj drugih, ali u interkulturalnom društvu živimo jedni s drugima. Tako je i ovaj skup poziv za sve nas da se već sutra priključimo interkulturalnom društvu”.
Državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl koji je skup pozdravio i kao izaslanik predsjednika Vlade RH i ministrice kulture, rekao je: „ne treba posebno isticati zašto je tema dijaloga koja je u svim razmišljanjima dio naše sadašnjosti, ali pripada i našoj budućnosti. U vremenu kad se sukobi i krize olako pokušavaju objasniti i opravdati isključivo civilizacijskim, religijskim ili kulturnim razlikama, više nego ikad potrebno je poticati i promicati druga i drugačija razmišljanja i razumijevanja svijeta u kojem živimo. Više nego ikad potrebno je isticati važnost civilizacije i dijaloga učenja i razumijevanja drugih kultura i religija, a posebno mlađe generacije poticati na kontakte koji će im omogućiti spoznavanje stvarnosti izvan uobičajenih klišeja”. Spomenuo je više aktivnosti Ministarstva kulture i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO koji kontinuirano potiču kulturno održiv razvoj, umjetničko obrazovanje u svrhu promicanja međukulturalnog dijaloga i socijalne kohezije.
U nastavku rada skupa uslijedila su izlaganja u nekoliko sesija. Tako je u sesiji „Važnost međukulturalnog i međureligijskog dijaloga u globaliziranom svijetu” uvodno predavanje „Susret kultura, religija i civilizacija – nezaobilazan izazov 21. stoljeća” održao doc. dr. Tomislav Kovač, a rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić održao je izlaganje „Religija – kultura – identitet”.
Druga sesija imala je temu „Sociološki i pravni izazovi multikulturalnosti”, a jedno od predavanja „Religijska i nacionalna slika Hrvatske kao izazov za hrvatsko društvo” održao je prorektor HKS-a prof. dr. Gordan Črpić. Treća sesija bila je naslovljena „Suživot, dijalog i suradnja u hrvatskom društvu”.