Rim, (IKA) – Međunarodna godina biorazličitosti koju su proglasili Ujedinjeni narodi službeno je 11. siječnja počela u Berlinu. Na okruglim stolovima, skupovima i drugim inicijativama razmatra se o nužnosti zaštite biološke različitosti. U opasnosti je oko 34 tisuće biljnih vrsta i 5200 životinjskih, dok se 45 posto izvorne šumske površine već smatra izgubljenom.
U razgovoru za Radio Vatikan Andrea Masullo, predsjednik znanstvenog odbora udruge za zaštitu stvorenoga Greenaccord, pojasnio je da biorazličitost predstavlja sposobnost budućnosti života na zemlji. Zahvaljujući njoj, život se u tijeku 4,5 milijarde godina našega planeta uspio razviti i prilagoditi velikim promjenama u povijesti. Danas proživljavamo krajnje brzu promjenu kao što je klimatska kriza stoga je razložan težak gubitak biorazličitosti jer će u narednim desetljećima trebati velika sposobnost prilagođivanja promjenama klime, a upravo gubimo tu sposobnost, smatra Masullo. Izumiranje i selekcija načini su obnove prirode. Posljednje masovno izumiranje u kojemu su se izgubile tri četvrtine vrsta na planetu bilo je prije 65 milijuna godina, kad su izumrli dinosauri i veliki gmizavci a prevladali sisavci. Međutim, sada je riječ o pojavama koje su ubrzane ljudskim djelovanjem, o brzini izumiranja koja je u prošlom tisućljeću bila petsto puta veća od one povijesne na planetu, a sada tisuću puta veća. Idući takvim ritmom pretpostavlja se da će ubrzo biti deset tisuća puta veća od brzine prirodnoga izumiranja, ustvrdio je Masullo. Takvo ubrzanje procesa povezano je s pretjeranim iskorištavanjem prirodnih bogatstava, uništavanjem ekosustava, šuma, gradnjom prometnica na sve većim površinama i infrastrukturama koje su u porastu. Na sve se to nadovezuju klimatske promjene koje još više zaoštravaju krajnje teškoće. Od obilježavanja Međunarodne godine biorazličitosti Masullo očekuje učinkovite djelotvorne odluke, korjenite promjene u gospodarskim politikama koje ne smiju biti politike iskorištavanja radi neposredne dobiti i bez razmišljanja o budućim posljedicama. Naviknuti smo mjeriti blagostanje ekonomskim metrom, a često zaboravljamo da je gospodarska vrednota apstraktna vrijednost koja u stvarnosti predstavlja pretvorbu prirodnih bogatstava. Blagostanje, dakle, ovisi o raspoloživosti prirodnih bogatstava i o načinu kako se upotrebljavaju ti izvori da im se omogući obnavljanje kako bi bili raspoloživi i u budućnosti, zaključio je Masullo.