MEĐUNARODNI KONGRES O STAROKRŠĆANSKOJ ARHEOLOGIJI U SPLITU I POREČU

Split, 26. 9. 1994. (IKA) – Trinaesti međunarodni kongres za starokršćansku arheologiju svečano je otvoren 25. rujna u dvorani splitskog sveučilIšta. Kongres se održava u Hrvatskoj prigodom stote obljetnice prvoga takvog kongresa koji je u Splitu i Solinu organizirao znameniti arheolog don Frane Bulić. U pismu splitskom nadbiskupu i metropoliti Anti Juriću, papa Ivan Pavao II. istaknuo je važnost održavanja kongresa o starokršćanskoj arheologiji, te radost što se ovogodišnji kongres održava u Hrvatskoj koju sa Sv. Stolicom povezuju “trajne veze još od starine”.
Na kongresu se okupilo oko 350 znanstvenika iz 33 zemlje, a na otvorenju ih je pozdravio dr. Nenad Cambi, predsjednik Organizacijskog odbora, koji se zahvalio svima koji su pridonijeli održavanju tog znanstvenog skupa. U ime Promicateljskog odbora međunarodnih kongresa za starokršćansku arheologiju govorio je predstojnik Papinskog instituta za arheologiju mons. Patrick Saint Roch koji je održavanje kongresa u Hrvatskoj doživio kao iskaz solidarnosti stručnjaka s patnjama koje proživljava naš narod u ovom ratu, osobito u Splitu koji je primio mnoštvo prognanika. Izrazivši žaljenje zbog odustajanja nekih sudionika od kongresa, Saint Roch je podsjetio nazočne da se nalaze u zemlji koja je u ratu, te pozvao katolike, pravoslavne, protestante, židove i muslimane – sudionike kongresa – na molitvu za mir na ovim prostorima. Predsjednik Organizacijskog odbora kongresa održana u Bonnu god. 1991. Joseph Engemann izrekao je svoje žaljenje što se njegovi sunarodnjaci nisu u većem broju odazvali, jer je kongres posvećen povijesnim otkrićima, a ne suvremenim političkim događajima. Nazočne je u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pozdravio dr. Kruno Prijatelj, a u ime splitskog sveučilišta dr. Tomislav Marasović. Hrvatski benediktinac dr. Martin Kirigin, koji je doktorirao na Papinskom institutu za starokršćansku arheologiju, podsjetio je da brojne krstionice iz prvih stoljeća kršćanstva po Dalmaciji svjedoče o vjeri naroda koji je tada živio na tim prostorima. I njemu je osobno kršćanska arheologija bila poticaj da se priključi benediktinskom redu koji je povezan s počecima kršćanstva u Dalmaciji.
Splitski gradonačelnik mr. Nikola Grabić u svojoj je dobrodošlici izrazio radost što se taj znanstveni skup održava u istome gradu u kome je održan i prje 100 godina, kada je Split imao 16.000 stanovnika koji su pozdravljali sudionike tog kongresa riječima: “Živjeli ljudi svetoga kamenja!” Zaželjevši da Split ostane središte arheologije u Hrvatskoj i da dalje daje arheologe poput don Frane Bulića, mr. Grabić je podsjetio na 1700 obljetnicu Dioklecijanove palače i splitske katedrale.
Govoreći u ime Predsjednika Republike, predsjednik hrvatskog Sabora dr. Nedjeljko Mihanović poslužio se izrekom T.S. Eliota o starokršćanskoj arheologiji “Samo na temelju kršćanstva cijelo naše mišljenje ima važnost”, te istaknuo da je posve razumljivo što su se u trinaestoljetnoj zemlji Hrvatskoj, s brojnim ranokršćanskim objektima i arheološkim nalazištima, razvilo zanimanje za arheološka istraživanja, odnosno, kako ih nazivao veliki hrvatski arheolog don Frane Bulić, “starinskim iznašašćima”.
Prva izlaganja na kongresu bila su posvećena 100. obljetnici Prvog međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju, te stotoj obljetnici smrti slavnog rimskog arheologa G.B. de Rossija.
Solinski gradonačelnik Ante Dolić otvorio je u domu kulture “Zvonimir” izložbu Arheološkog muzeja u Splitu o prvom kongresu, na kojoj su izloženi dokumenti, korespodencija, članci i fotografije. Istodobno su izloženi i radovi inspiriranih kongresom solinskih umjetnika Joze Drnasa i Marka Gugića.
Sudionici kongresa su u ponedjeljak 26. rujna razgledavali starokršćanske crkve u Lovrečini i Postirama na otoku Braču, a zatim nastavili s radom u dvorani Fakulteta elektronike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu.
O stotini godina kršćanske arheologije govorio je dr. Viktor Saxer, umirovljeni predsjednik Papinskog instituta za starokrščansku arheologiju. Drugi predavači iznosili su pojedinosti o počecima međunarodnih kongresa rane kršćanske arheologije, o ranoj arheologiji u Hrvatskoj, o umjetnosti ranokršćanske arheologije i njenim teološkim izvorima, te o drugim najnovijim ranokršćanskim otkrićima u Palestini, Tunisu, Makedoniji i drugim zemljama.
Navečer je ministrica kulture i prosvjete u vladi RH otvorila stalni postav u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, istaknuvši da je to za cijelu Hrvatsku prvorazredan događaj. Naime, taj je muzej bio prvi na meti napada na Split, te su najdragocjeniji predmeti iz hrvatske baštine bili spremljeni na sigurno mjesto. Nakon tri godine, taj kapitalni objekt hrvatske kulture ponovno je otvoren za javnost i u njemu su predstavljeni najreprezentativniji spomenici hrvatske arheološke baštine iz splitskih, zadarskih, sinjskih i zagrebačkih muzeja. Neki predmeti, poput petog natpisa kneza Branimira, plod su najnovijih istraživanja. Tu su, osim najvažnijih spomenika i nalaz iz starohrvatskih kneževskih grobova – nakit oružje i dijelovi opreme.