Rim, (IKA) – U Rimu je od 4. do 7. prosinca održavan 21. međunarodni mariološko-marijanski kongres sa središnjom temom “Marija iz Nazareta prihvaća Sina Božjega u povijesti”.
Više od 110 predavača iz cijeloga svijeta okupilo se 4. prosinca u bazilici Sv. Marije Velike na svečanom bogoslužju koje je predvodio nadsvećenik te rimske bazilike kardinal Bernard Francis Law. Njegov svečani ulazak s povorkom poslužnika najavio je molitveni ples osmero mladih Indijki sa svjetiljkama i kadom u rukama. Odlomak iz poslanice Galaćanima i Lukin izvještaj o Navještenju Marijinu poslužili su kardinalu kao osnova za propovijed i nagovor sudionicima kongresa, sa željom da što uspješnije obrade zadanu temu. Nakon zaziva Duha Svetoga obred je završio blagoslovom, a akademsko otvaranje Kongresa upriličeno je istoga dana u poslijepodnevnim satima na Papinskomu lateranskom sveučilištu.
Skup je na početku pozdravio veliki rektor lateranskog sveučilišta mons. Rino Fisichela, a predsjednik Papinske međunarodne marijanske akademije franjevac Vittorio Bataglia izložio je plan i svrhu Kongresa koji je priređen u povodu 150. obljetnice proglašenja dogme Bezgrešnog začeća Marijina. Nazočne je zatim u rad Kongresa uveo, te potaknuo na uspješno istraživanje, Papin izaslanik kardinal Paul Poupard, nakon čega je započet rad po skupinama.
Na Kongresu je djelovalo 12 sekcija – afrička, azijska, francuska, engleska, hrvatska, latinsko-američka, njemačka, poljska, portugalska, slovenska, španjolska i talijanska. Slovenska jezična sekcija nastupila je prvi put samostalno, a najviše predavača imala je hrvatska jezična sekcija Hrvatskoga mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – njih 15, zatim poljska sekcija sa 14, njemačka s 12 i engleska s 10 predavača.
U Hrvatskoj jezičnoj sekciji, kojoj je na čelu bio predsjednik Hrvatskoga mariološkog instituta zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, dopredsjednici mons. Lovro Cindori i dr. Adalbert Rebić te tajnik fra Petar Lubina, prvo je predavanje održao dr. Rebić o otajstvu utjelovljenja Sina Božjega u sinoptičkim evanđeljima, a zatim pročitao predavanje fra Ivana Dugandžića o otajstvu utjelovljenja u Ivanovu evanđelju. S. Nela Gašpar govorila je o pneumatološkom vidu utjelovljenja, a fra Bruno Pezo o utjelovljenju kod hrvatskih latinista.
U nedjelju 5. prosinca na zajedničkim predavanjima izlagali su u prijepodnevnim satima fra Federik Mans iz Jeruzalema, dr. Deyanira Flores iz Daytona, dr. Anton Ziegenaus iz Njemačke i biskup Giacinto Marcuzzo iz Nazareta. U popodnevnom radu hrvatske jezične sekcije govorili su dr. Marijan Biškup o otajstvu utjelovljenja u nekih hrvatskih dominikanskih teologa, o. Lubina o otajstvu utjelovljenja u hrvatskim marijanskim svetištima, biskup Košić o uzroku utjelovljenja kod Franje Ksavera Pejačevića, dr. Hrvojka Mihanović Salopek o navještenju i utjelovljenju u djelu “Vrata neba i život vječni” (1688) fra Ivana Ančića, te fra Josip Šimić o Marijinu bogomajčinstvu u promišljanju fra Karla Balića – ekumenski vid. Po završetku rada članovi hrvatske jezične sekcije sudjelovali su u svečanoj misi koju je u znak zahvalnosti Bogu u povodu nedavnoga biskupskog ređenja predvodio nadbiskup Martin Vidović, novi apostolski nuncij u Bjelorusiji. Slavlje je svojim pjevanjem uveličala s. Cecilija Pleša koja je sudjelovala u radu Kongresa.
U ponedjeljak 6. prosinca na zajedničkim sjednicama, kojima je predsjedao kardinal Poupard, poljski teolog Teofil Siudi govorio je o Marijinu prihvaćanju Duha Svetoga kao izvora svakoga slobodna dara milosti, a nakon njega Cetina Militello s papinskoga bogoslovnog fakulteta Marianum u Rimu govorila je o Mariji, modelu i prvini Crkve, tj. o Crkvi kao mjestu zaručničkog sjedinjenja između Boga i čovječanstva. Dr. fra Ivan Karlić, predstojnik katedre za kristologiju na zagrebačkom KBF-u održao je zatim izlaganje o Mariji u kojoj čovječanstvo prihvaća Boga koji postaje čovjekom. Dr. Karlić se istaknuo i u kasnijoj raspravi, posebno tumačeći zašto Bl. Djevicu Mariju ne možemo nazivati svojom Suotkupiteljicom, bez obzira što je surađivala s Kristom u otkupljenju ljudskog roda. U poslijepodnevnim satima istoga dana radilo se po skupinama. U Hrvatskoj jezičnoj sekciji, koje je radom ravnao dr. fra Zdenko Tomislav Tenšek, nastupilo je šest predavača. Skupni rad dr. Tenšeka i Andreje Filić o Mariji koja prihvaća Sina Božjega u povijesti u djelu Janka Tomislava Šagi Bunića čitala je Filić, a nakon toga je s. Cecilija prikazala otajstvo utjelovljenja u marijanskim pjesmama Pavlinskog zbornika iz g. 1644., ilustrirajući svoj rad i pjevanjem tih pjesama. Tomislav Filić obradio je novije hrvatske katekizme i iznio mariološke sastojke u njima s posebnim osvrtom na djelo Utjelovljenja. Prof. Nevenka Nekić pozabavila se temom Navještenja u grafičkim minijaturama Martina Rota Kolunića, a nakon toga je prof. Marija Mirković obradila utjecaj nazaretske kućice na prizore Navještenja Marijina u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, što je njezin suprug dr. Vitomir Belaj nadopunio predavanjem o predajama o nazaretskoj kućici. Uputama fra Petra Lubine i zahvalnom riječi biskupa Košića završio je kongresni rad po jezičnim sekcijama. Dnevni rad završio je večernjim koncertom marijanske glazbe u obližnjoj franjevačkoj crkvi Sv. Ante.
U utorak 7. prosinca prijepodne održane su zajedničke sjednice na kojima je nastupilo troje predavača. U prvom predavanju član Francuskoga mariološkoga društva Michel Dupuy govorio je o prihvaćanju Isusa kako ga je prihvatila Marija, a nakon njega je predsjednik Španjolskoga mariološkog društva Enrique Llamas Martinez iznio razmišljanje kako Josipovo i Marijino prihvaćanje Isusa može biti paradigma današnjoj obitelji. Posljednje predavanje održala je s. Marija Marchi, koja je prikazala Mariju kao Bezgrešnu i učiteljicu prihvaćanja života Božjega koji se daje kršćaninu.
Radni dio kongresa završen je u kasnim popodnevnim satima. Pred ispunjenom dvoranom rezultate rada na zajedničkim sjednicama sažeo je predsjednik Papinske međunarodne marijanske akademije (PAMI) fra Vincenco Battaglia. Zatim je predsjednik Talijanske marijanske intredisciplinarne udruge Alberto Valentini ukratko iznio rezultate rada jezičnih sekcija. Istaknuto je, među ostalim, kako je hrvatska jezična sekcija bila najbrojnija na Kongresu te podnijela veoma sažet izvještaj.
Uslijedili su nakon toga pozdravi i riječi zahvalnosti predsjednika pojedinih jezičnih sekcija. Hrvatsku sekciju predstavljao je biskup Košić, koji je nazočne podsjetio kako ove godine HMI slavi 30 godina svoga plodna djelovanja te kazao da se raduje idućem kongresu. Na kraju je riječi zahvalnosti svim sudionicima Kongresa, te onima koji su ga pripravljali i vodili, izrekao Papin izaslanik kardinal Poupaurd. Na blagdan Bezgrešnog Začeća BDM 8. prosinca, sudionici Kongresa sudjelovali su na svečanoj misi koju je u bazilici Sv. Petra predvodio papa Ivan Pavao II.