Zadar, (IKA) – Na V. međunarodnom simpoziju crkvenih pravnika o temi “Strukturalne pretpostavke sudske vlasti u Crkvi” 21. listopada u Zadru dr. Slavko Zec iz Rijeke govorio je o sudovima Apostolske Stolice i parnicama ništavosti ženidbe, personalne sudove opisao je mr. Endre Nagy (Rim) a Koordinaciju, suradnju i podređenost crkvenih sudova mr. Lucija Babić iz Zagreba. Tri su suda Apostolske stolice: dva za izvanjsko područje (Apostolska Signatura i Rimska Rota) i jedan za unutarnje područje (Apostolska pokorničarna). Budući da parnice ništavosti ženidbe spadaju u izvanjsko područje, dr. Zec je govorio o djelovanju Apostolske Signature i Rimske rote, smislu i značaju takvog dijeljenja pravde u Crkvi u parnicama ništavosti ženidbe. Apostolska Signatura je apostolski i vrhovni sud sa zadaćama i ovlastima na upravnom, parnično-upravnom i sudskom području, a Rimska Rota je vrhovni i apostolski sud sa zadaćama i mjerodavnošću u sudskom području. Rota ima ulogu višeg, prizivnog stupnja pri Apostolskoj Stolici da bi se štitila prava u Crkvi, brine se za jedinstvo pravosuđa i svojim presudama pomaže nižim sudovima. Rota je zborni sud, parnice rješava kolegij od tri suca. Rotine presude su za ostale crkvene suce uporišna točka i imaju interpretativnu vrijednost. Rota je sud apostolske službe Petrova nasljednika čija je zadaća čuvati i jamčiti jedinstvo Crkve, dakle i jedinstvo pravosuđa u Crkvi. Zadaća Rote je ujedinjavanje pravosudne prakse po donesenim presudama, osobito u parnicama ništavosti ženidbe. Apostolska Signatura je vrhovni sud Apostolske Stolice protiv čijih presuda nema mjesta prizivu. Govoreći o apsolutnoj nemjerodavnosti ženidbenih sudova, dr. Zec pojasnio je proces papinsko povjeravanje – povjeravanje parnice nemjerodavnom sudu. Česta je praksa da Signatura povjerava na rješavanje ženidbene parnice u trećem stupnju nekom sudu u Hrvatskoj, umjesto da je rješava Rota. No, stranke imaju pravo zahtijevati da im parnicu riješi samo Rimska Rota. Za povjeravanje ženidbenih parnica sudu apsolutno nemjerodavnom u trećem stupnju treba dostaviti molbu jedne od stranaka posredstvom suda koji je izrekao posljednju presudu, preporuku mjesnog ordinarija stranke moliteljice, tekstove presuda s I. i II. stupnja suđenja, obrazloženje opravdanog razloga za traženje papinskog povjeravanja. U nekim je zemljama Apostolska Signatura aktivna u priznavanju građanskih učinaka presuda ništavosti ženidbe na crkvenim ženidbenim sudovima, odnosno u stjecanju njihove izvršne snage u građanskom pravnom području. “To je pitanje u Republici Hrvatskoj riješeno člankom 13. Ugovora o pravnim pitanjima sa Svetom Stolicom, ali do danas ta je odredba Ugovora praktički ostala neprovedena”, rekao je dr. Zec. Neke su države konkordatom povjerile Apostolskoj Signaturi kontrolu kanonskih presuda ništavosti ženidbe za njihovo priznavanje u građanskom području. To su Italija, Portugal i Brazil.

Teritorijalna struktura je najvažnija, ali ne jedina u hijerarhijskoj organizaciji crkvenih sudova. Druga hijerarhijska linija je personalna razina, rekao je Nagy. To su sudovi za redovnike, vojnog ordinarijata, različitih obreda te prognanih i izbjeglih. Ti sudovi sude u parnicama određenih kategorija ljudi, sa specifičnom mjerodavnošću, prema osobnom crkvenom staležu. Unatoč postojanju podjele sudova po stupnjevima, ona ne označava nikakav hijerarhijski odnos podređenosti između njih, rekla je Babić. Nema objektivnih razloga za pretpostavku da su sudovi koji sude na višem stupnju kvalificiraniji od sudova koji sude u prvom stupnju. Između sudova različitog stupnja treba se sačuvati njihova neovisnost i skladnost u vršenju pravednosti.