Međunarodni susret o selilaštvu u Loretu
Vatikan (IKA )
Središnja tema ovogodišnjeg susreta je "Selioci, građani nove Europe - kretanje i prava"
Vatikan, (IKA) – U Loretu se od 25. srpnja do 1. kolovoza održava 7. međunarodni susret o selilaštvu, koji organiziraju Misionari sv. Karla, odnosno oci skalabrinci. Središnja tema ovogodišnjega susreta je “Selioci, građani nove Europe – kretanje i prava”. Predsjednik Papinskog vijeća za dušobrižništvo selilaca i putnika kardinal Stephen Fumio Hamao, osvrnuvši se u razgovoru za Radio Vatikan na stanje selilaca nakon proširenja Europske unije, izrazio je bojazan kako bi ono moglo još jednom oštetiti selioce. “To proširenje predviđa također povećanje građanskih prava, borbu protiv siromaštva i zapostavljanja, te zaštitu prava doseljenika, no barem u početku, moći će kružiti samo trgovačka roba i kapital, ali ne i osobe. Poljaci, Mađari, Slovaci i drugi neće se moći slobodno kretati u potrazi za poslom u zemljama povijesne EU barem u tijeku dvije godine, jer, kako se tvrdi, protok doseljenika može poremetiti tržište rada. Tako bi selioci, i u ovome povijesnom trenutku, opet mogli biti podložni gospodarskim utjecajima”, kazao je kardinal, istaknuvšikako je vrlo važno da se ulazak u zemlju i dopuštenja za boravak stranim radnicima ne utvrđuju isključivo prema ekonomskim kriterijima, pri čemu se potpuno isključuje humanitarni i solidarni aspekt. “Takvi kriteriji kompromitiraju mogućnost spajanja obitelji, kao i procesa integracije”, ustvrdio je kardinal Hamao koji je, govoreći o zalaganju Crkve u korist selilaca, istaknuo utemeljenje posebnoga Povjerenstva za selilaštvo, koje djeluje u sklopu Vijeća europskih biskupskih konferencija, a koje je nedavno ponovno upozorilo na glavne probleme selilaštva u Europi, među kojima doseljavanje žena (posebice trgovinu ženama i djecom), povezivanje odvojenih obitelji, te ilegalne doseljenike. Osvrnuvši se potom i na veliki priliv muslimana u Europi, kardinal je istaknuo velike razlike u kulturama, zbog kojih je i integracija teža. Kardinal je istodobno postavio i nekoliko pitanja koja sebi postavlja Crkva – primjerice, što znači islam kao religija, kako ostvariti susret između muslimana i kršćana, te zaključio kako odgovore valja tražiti zajednički, i to putem dijaloga.