Split, (IKA) – Drugoga dana rada X. međunarodnog simpozija “Govor o Bogu jučer i danas”, koji je u Splitu organizirao Katolički bogoslovni fakultet, izlagali su danas, 22. listopada, dr. Elmar Salmann, dr. Ivan Tadić te dr. Ivan Kešina, dok je dr. Max Seckler zbog bolesti bio spriječen sudjelovati pa je nazočne s njegovim predavanjem upoznao tajnik Simpozija dr. Nediljko A. Ančić

U izlaganju koje obuhvaća pitanje “razuma i vjere, filozofije i teologije” dr. Seckler prikazao je encikliku “Fides et Ratio”. To je enciklika koja se osvrće unatrag i iznosi nalaze, pozitivne i negativne, ali je prije svega okrenuta budućnosti i ima karakter programskog dokumenta. Središnja nakana joj je prevladavanje nesretnog odvajanja vjere od razuma te teologije od filozofije. Dijalog, sporazumijevanje i suradnja potrebni su za budućnost. Enciklika, navodi dr. Seckler, ostavlja mjesto i za projekte “kršćanske filozofije”, no oni ne mogu ispuniti prostor koji je pridržan autonomnoj filozofiji. Činjenica da se Papa obraća ne samo braći u biskupstvu i ne samo vjernicima, nego i svim filozofima bilo kršćanskim bilo nekršćanskim, pokazuje da je dijalog zamišljen ozbiljno i bez ikakvih tabua.

Uslijedilo je predavanje dr. Salmanna iz Rima, koji je obradio temu “Nepoganstvo i teologija danas”. U uvodom dijelu govori o postavkama i pretpostavkama te teme, objašnjavajući kako nikada nije ništa od tog “malog antičkog svijeta” posve nadvladano. Takva će biti i sudbina kršćanstva koje je uvijek dostizano i podržavano, te oplođivano i razarano različitim pokušajima helenizacije i judaizacije. Posljednjih je godina kršćanska vjera doživjela duboki unutarnji proces smanjenja uvjerenja te smo svjedoci bujanja poganskoga, predplatonskog, mnogobožačkog svijeta, odnosno, jednog novog svijeta pod znakom poslijemoderne. A to se poganstvo opet predlaže kao oslobađajuća suprotnost kršćanstva.

“Bog Kantova kritičko-spekulativnog uma” bila je tema prof. filozofije na KBF-u u Splitu dr. Ivana Tadića. U iscrpnom filozofskom izlaganju napomenuo je kako je baš Kant bio taj koji je napravio preokret o govoru o Bogu nekoć i danas. Kant kreće od kritike tradicionalnih dokaza za Božje postojanje. Pritom se dr. Tadić usmjerio na Kantovu “Kritiku čistog uma”, gdje stoje tri vrste dokaza: ontologijski, kozmologijski i fiziko-teologijski. Također je pokušao nazočnima objasniti poimanje Boga, ali i teologije kroz Kantovu filozofiju.

Priopćenje o “Nietzcheovu govoru o Bogu kao izazovu kršćanstvu” iznio je dr. Ivan Kešina. Nakon iznesene biografije i Nietzcheova naučavanja, napomenuo je i zaintrigirao slušače, ostavljajući im na razmišljanje je li Nietzcheovo razmišljanje izazov i provokacija suvremenom kršćanskom življenju koje se jako malo svodi na život u tako cijenjenoj praksi, koliko se kršćanstvo pokazalo istinito u onim segmentima u kojima ga opisuje Nietzche u povijesti? “Nietzche je u prvom redu antikršćanin, a tek onda antikrist”, zaključio je dr. Kešina.
Nakon predavanja uslijedila je rasprava.