Žepče, (IKA) – U Žepču je 11. listopada završen Međunarodni znanstveni simpozij “Žepče 1458. – 2008.” koji je okupio 23 znanstvenika iz Žepča, BiH i Hrvatske. Skup je održan u sklopu proslave 550. obljetnice prvog pisanog spomena Žepča. Bosanski kralj Stjepan Tomaš je 14. listopada godine 1458. objavio povelju u kojoj se navodi da je napisana “na Žepču”. Organizatori simpozija, koji je najznačajniji znanstveni skup u povijesti žepačkog kraja, bili su Općina Žepče, Hrvatski institut za povijest iz Zagreba, Hrvatski državni arhiv iz Zagreba i Institut za crkvenu povijest Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Među brojnim gostima na početku simpozija pozdrave su uputili načelnik općine Žepče Mato Zovko; izaslanik predsjednice FBiH Borjane Krišto federalni ministar Nevenko Erceg, (predsjednica FBiH bila je pokroviteljica ovog simpozija uz supokroviteljstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske); dr. Stjepan Matković, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba; pročelnik Instituta za crkvenu povijest KBF-a akademik Franjo Šanjek; zamjenica ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva mr. Tatjana Mušnjak.
Znatan broj posjetitelja u kino dvorani Doma kulture u Žepču u petak 10. listopada mogao je čuti sljedeća izlaganja: Milko Brković: “Pelografsko-diplomatička analiza i povijesne okolnosti nastanka isprave kralja Stjepana Tomaša izdane u Žepču 1458. godine”; Franjo Šanjek: “Stjepan Tomaš, bosanski kralj (1443.-1461.) i krstjani Crkve bosanske”; Aladin Husić: “Žepče u osmanskim izvorima”; Jadranka Neralić: “Žepče u vatikanskim arhivima”; Franjo Marić: “Bibliografija o Žepču”; Pero Jukić: “Podrijetlo imena Žepče”; Ismet Bušatlić: “Islamske škole u Žepču i okolini”; Mijo Korade: “Metodologija i karakteristike srednjoškolskog obrazovanja u BiH u 19. stoljeću”; Zdravko Matić: “HKD Napredak u Žepču”; Brane Vrbić: “Povijest novinstva u Žepču”; Amir Duranović: “Okupacija BiH i Žepča 1878. godine”; Jozo Džambo: “Bitka za Žepče u kolovozu 1878. godine prema austrijskim i njemačkim izvorima”; Margareta Matijević: “Žepče i žepački kraj u arhivskim fondovima NDH, Husnija Kamberović: “Žepče u II. svjetskom ratu prema ocjenama Zemaljske komisije za utvrđivanje ratnih zločina”; Zoran Živković: “Pravoslavna crkva u Žepču”. U subotu 11. listopada izlagali su: Seka Brkljača: “Stanovništvo Žepča od 1910. do 1941. godine”; Anđelko Akrap: “Demografska kretanja žepačkog kraja”; Tatjana Mušnjak: “Restauracija i konzerviranje Matica župe Žepče”; Eli Tauber: “Židovska zajednica u Žepču”; Izet Efendić: “Islamska zajednica u Žepču”; Slavko Slišković: “Strukture Katoličke crkve na žepačkom području” i Tomo Vukšić: “Sukob vladike Kosanovića i nadbiskupa Stadlera zbog Žepča”.
Na zaključnoj raspravi izneseni su prijedlozi da se obrade stradanja Hrvata i ostalih naroda tijekom i neposredno po okončanju II. svjetskog rata. Prema do sada prikupljenim podacima u tom razdoblju je stradalo 1088 Hrvata. Također, moglo se čuti da veću pozornost treba pridodati procesu doseljavanja hrvatskog puka na područje Žepča poslije godine 1820., baciti značajnije svjetlo na doba NDH, obraditi razvoj gospodarstva i industrije u Žepču, zemljopis i prirodu žepačkog kraja. Ipak, svi su pohvalili ovaj znanstveni skup i njegove domete, ocijenivši ga iznimno značajnim za žepački kraj i istaknuli njegovu visoku razinu.
Tajnik ovog međunarodnog znanstvenog skupa dr. Slavko Slišković, prodekan na KBF-a u Zagrebu, ocijenio je da je simpozij opravdao očekivanja. Uvidjeli smo puno toga što je bitno za prošlost, ali i za budućnost žepačkog kraja. U zaključnoj raspravi smo se dotaknuli i tema na kojima se još može raditi i istraživati. Ono što me osobito obradovalo je odaziv predavača. Nedostajala su samo tri predavača, a 23 su stigla u Žepče. Znanstvenici su došli sa svih strana i s eminentnih institucija iz RH i BiH poput Hrvatskog instituta za povijest, Hrvatskog državnog arhiva, Instituta za crkvenu povijest iz Zagreba, te iz BiH s Instituta za istoriju iz Sarajeva, Orijentalnog instituta i Fakultet islamskih znanosti. Predstavili smo i povijest vjerskih zajednica u Žepču: katoličke, pravoslavne, islamske i židovske, dobrim dijelom kulturne i demografske tokove. Naravno, tu su i brojne povijesne teme. Mogu kazati da je to jedan od rijetkih simpozija koji je okupio na jednom mjestu toliko različitih izlaganja o jednom kraju, kazao je dr. Slišković.