Zagreb, (IKA) – Međunarodni znanstveni skup “Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu” u organizaciji Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta sveučilišta u Splitu, Instituta za povijest umjetnosti i Staroslavenskog instituta započeo je u petak 27. rujna na HKS-u u Zagrebu.
Činu otvorenja uz sudionike skupa, nazočili su predstavnici znanstvenog i kulturnog života, te uime Hrvatske biskupske konferencije zamjenik generalnog tajnika mons. Fabijan Svalina.
Pozdravljajući prisutne, tajnik Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša fra Kristijan Kuhar naglasio je, kako je motivacija ovog skupa na tragu proslave obljetnice 1150 godina misije Svete braće među Slavenima. Treći samostanski red sv. Franje u Hrvatskoj, poznat pod nazivom franjevci trećoreci, od svoga utemeljenja u 15. stoljeću, poznati su kao ‘glagoljaši’. Upravo ovaj naslov veže franjevce trećorece u Hrvatskoj s ćirilometodskom tradicijom i europskim kulturnim nasljeđima, jer se pokazuje da je ovaj naslov nositelj identiteta i tradicije, i to tradicije koja čuva i prenosi izvornu hrvatsku baštinu, istkanuo je o. Kuhar rekavši da se trećoredska tradicija očuvala i prenosila u pisanju, govorenju, molitvi, bogoslužju, umjetnosti te u načinu življenja i bliskosti na istočnoj hrvatskoj obali i njezinom zaleđu. Franjevci trećoreci, mala redovnička zajednica, želi da se naša Hrvatska, koja je zakoračila u Europsku uniju, u novu kulturnu i političku zajednicu europskih naroda, otvori i pokaže svoju kulturnu baštinu, da se otvori i pokaže što ima, što čuva i što prenosi dalje. Glagoljaštvo je vrlo širok pojam, ali je i tradicija naše Provincije, možda jedino ono po čemu se danas, u novim okruženjima apostolata, pastorala i prisutnosti u Crkvi, može predstaviti javnosti kao posebna i izvorno hrvatska redovnička zajednica, rekao je Kuhar dodajući da se se 300 sačuvanih raznih kodeksa, zapisa, listina čuvaju danas u Provinciji u nekoliko vrijednih arhivskih zbirki. Glagoljica i glagoljaštvo temelj je našega duhovnoga nasljeđa. Franjevci trećoreci su kroz tešku povijest hrvatskog naroda prenosili baštinu glagoljaštva koju su prihvaćali kao dar od Boga i prenosili novim naraštajima. Zahvalni smo im što su hrvatsku riječ u molitvi, bogoslužju, naviještanju Evanđelja i redovitom samostanskom životu očuvali živom kako u životu posvećenu Bogu tako i među hrvatskim pukom, rekao je u pozdravu provincijal franjevaca trećoredaca fra Nikola Barun.
Domaćin, rektor HKS-a dr. Željko Tanjić zahvalio je svima koji vjerno stoljećima čuvaju tradiciju glagoljice: “I mi želimo biti oni koji čuvaju i razvijaju našu kulturnu, duhovnu, nematerijalnu, ali ne zbog toga manje, nego još više vrijednu baštinu. Zato je ovaj skup i nama poticaj da promoviramo i potičemo naše studente u budućnosti ka otkrivanju i čuvanju naše tradicije”. Nazočnima su se obratili i dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Damir Boras, koji je upozorio, kako glagoljaštvo nije nešto lokalno, već europsko. Ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Milan Pelc je podsjetio na blago koje su u samostanima i crkvama tijekom stoljeća s velikim marom sakupljali franjevci trećoreci, a danas s istim marom to isto blago, ali i blago čitave Hrvatske istražuju i predstavljanju. Ravnateljica Staroslavenskog instituta u zagrebu dr. sc. Marica Čunčić je također istaknula znanstveno-istraživački rad franjevaca trećoredaca, koji se ostvaruje i kroz taj institut, jer je ranijih godina, kao i sada među djelatnicima prisutan i član ove redovničke zajednice.
U ovoj prigodi skupu se obratio i provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Ljudevit Maračić koji je podsjetio na poveznice tih dviju provincija, ali i naglasio kako se i u samostanima njegove provincije, posebice onima na Kvarneru njeguje glagoljica. Tomu u prilog ide i glasoviti Senjski brevijar koji se čuva u samostanu u Cresu.
U glazbenom dijelu otvaranja sudjelovao je Mješoviti zbor društva prijatelja glagoljice “Bašćina”, a u prostorijama Hrvatskoga katoličkog sveučilišta može se razgledati izložba hrvatske glagoljske baštine.