Split, (IKA) – U Meštrovićevim Crikvinama-Kaštilcu u Splitu 15. travnja u sklopu manifestacije “Dani kršćanske kulture”, a u organizaciji Muzeja Ivana Meštrovića i nakladne kuće Verbum, održana je “Meštrovićeva pasija”. Riječ je o programu koji se već drugu godinu zaredom odvija u sklopu manifestacije “Dani kršćanske kulture”, a uz stručno vodstvo među kojima su ovom prigodom bili fra Ante Branko Periša, akademski slikar i predavač kolegija sakralne umjetnosti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu te Barbara Kovačić Domančić, Zorana Jurić i Andro Krstulović Opara, kustosi Muzeja Ivana Meštrovića. U sam program nazočne je uveo ravatelj Muzeja Ivana Meštrovića Andro Krstulović Opara koji je tom prigodom pozdravio organizatora “Dana kršćanske kulture” nakladnu kuću Verbum i nazočnog direktora Mira Radalja zahvalivši na organiziranju manifestacije koja ukazuje na svekoliko kulturno bogatstvo i pomaže iskazivanju bogatog nacionalnog, kulturnog, društvenog i duhovnog identiteta. Istaknuo je kako je Meštrović svojim životom i radom svjedočio i svoj hrvatski i kulturni i duhovni identitet. Premda je godinama bio proganjan i osporavan te je morao i napustiti domovinu, ovaj međunarodno poznati umjetnik uvijek je s ponosom svjedočio svoj identitet, a o njegovoj veličini svjedoči i to da je 1952. godine svoju imovinu ostavio svom hrvatskom narodu. Krstulović Opara je istaknuo kako je najveći dio svojih radova okupljenih pod nazivom “Meštrovićeva pasija” izradio u vremenu velikih životnih kriza, iskušenja i gubitaka, i kako je upravo to veliko svjedočanstvo podnošenja iskušenja i svjedočenja na koja smo svi pozvani osobito u ovim teškim vremenima. Kustosica Zorana Jurić govorila je povijesnom nastanku reljefa, a kustosica Barbara Kovačić Domančić o likovnom izričaju osobitog Meštrovićeva opusa. Akademski slikar fra Ante Branko Periša osvrnuo se na ikonološke i ikonografske izričaje, te teološku poruku Meštrovićeva opusa za koji će Periša reći kako svjedoči ono što je Meštroviću dugo godina osporavno – izrazito kršćansku dušu kojom su prožeti njegovi radovi. Nema dvojbe kako je Meštrović sakralni umjetnik, ističe Periša.
Posjet u trajanju od oko 60 minuta započeo je posjetom Meštrovićevim Crikvinama-Kaštilcu, a odvijao se u tri termina: 10, 12 i 14 sati. Fakultativno su posjetitelji mogu razgledati stalni postav Galerije Meštrović odnosno sakralnu dvoranu.
Galerija Meštrović utemeljena je Meštrovićevom Darovnicom hrvatskome narodu 1952. godine kojom umjetnik poklanja svoje umjetnine i galeriju – ladanjsku vilu na Mejama i posjed zvan Crikvine u Splitu. Meštrović je svoj značajni opus, ciklus prikaza Kristova života stvarao gotovo cijeli život, da bi ga prikazao u za to sagrađenoj crkvi sv. Križa u obnovljenome kompleksu Kaštilca-Crikvinama. Osobitost Meštrovićevih Crikvina je upravo “Meštrovićeva pasija” ili “Meštrovićevo evanđelje” kako ga neki zovu, koje čini 28 reljefa načinjenih u drvu koji donose prikaze iz Kristova života, a u čijem je središtu križ nad oltarom izrađen 1917. godine. Ovih 28 reljefa Meštrović je izrađivao 33 godine, a izraz su njegova zavjeta, kako je istaknuo tom prigodom.