Draga braćo i sestre, dobar dan!
Evanđelje ove nedjelje (Mt 22, 15-21) nam stavlja pred oči novi susret licem u lice između Isusa i njegovih protivnika. Tema je porez caru, „škakljivo” pitanje je li dopušteno ili ne platiti porez rimskom caru, pod čijom se vlašću u Isusovo doba nalazila Palestina. Oko toga su postojala različita mišljenja. Stoga pitanje koje mu postavljaju farizeji: „Je li dopušteno dati porez caru ili nije?” (r. 17) predstavlja zamku za Učitelja. Zapravo, ovisno o odgovoru koji će dati, bio bi optužen da je za ili protiv Rima.
Ali Isus i u ovom slučaju odgovara mirno i koristi zlonamjerno pitanje da pruži važno učenje, uzdižući se iznad polemike i suprotstavljenih strana. Kaže farizejima: „Pokažite mi porezni novac!”. Oni mu pokazuju denar, a Isus, gledajući novac, pita: „Čija je ovo slika i natpis?” Farizeji ne mogu odgovoriti ništa drugo već: „Carev”. Tada Isus zaključuje: „Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje” (usp. rr. 19-21). S jedne strane, govoreći da se vrati caru ono što mu pripada, Isus izjavljuje da plaćanje poreza nije čin idolopoklonstva, nego nešto što su dužni činiti prema zemaljskoj vlasti; s druge strane – i tu Isus okreće situaciju u svoju korist – podsjećajući na Božje primat, traži da mu se daje ono što mu duguje kao Gospodaru čovjekova života i povijesti.
Upućivanje na carevu lik, koji se nalazi na kovanici, poručuje da je opravdao osjećati se s punim pravom – s pravima i dužnostima – građanima države; ali na simboličkoj razini upućuje na drugu sliku koja je utisnuta u svakog čovjeka: Božju sliku. On je Gospodar svega, a mi, koji smo stvoreni „na njegovu sliku”, pripadamo prije svega Njemu. Iz pitanja koje su mu postavili farizeji Isus izvlači najradikalnije i najbitnije pitanje za svakoga od nas, pitanje koje si možemo postaviti: kome pripadam? Obitelji, gradu, prijateljima, školi, radnom mjestu, politici, državi? Da, naravno. Ali prije svega – podsjeća nas Isus – ti pripadaš Bogu. To je temeljna pripadnost. On ti je dao sve što jesi i što imaš. Stoga, naš život, iz dana u dan, možemo i moramo živjeti u ponovnom prepoznavanju i upoznavanju naše temeljne pripadnosti i zahvalnosti našeg srca prema našem Ocu, koji svakoga od nas stvara kao pojedinca, neponovljivog, ali uvijek prema slici svog voljenog Sina, Isusa. To je divno otajstvo.
Kršćanin je pozvan konkretno se zauzimati u ljudskim i društvenim stvarnostima bez suprotstavljanja „Boga” i “cara”; suprotstavljati Boga i cara bio bi fundamentalistički stav. Kršćanin je pozvan konkretno sudjelovati u zemaljskim stvarnostima, ali tako da ih prosvjetljuje svjetlom koje dolazi od Boga. Prvenstveno pouzdavanje u Boga i polaganje nade u Njega ne vode u bijeg iz stvarnosti, već štoviše do djelatnog davanja Bogu onoga što mu pripada. Zato vjernik upire svoj pogled u buduću stvarnost, Božju stvarnost, kako bi živio zemaljski život u punini i hrabro odgovorio na njegove izazove.
Neka nam Djevica Marija pomogne živjeti uvijek u skladu s Božjom sliku koju nosimo u sebi, dajući svoj doprinos izgradnji zemaljskog grada.

Nakon Angelusa
Draga braćo i sestre, jučer su u Barceloni blaženima proglašeni Matteo Casals, Teofilo Casajus, Fernando Saperas i 106 drugova mučenika koji su pripadali redovničkoj kongregaciji klaretinaca i koji su ubijeni iz mržnje prema vjeri tijekom Španjolskog građanskog rata. Neka njihov herojski primjer i njihov zagovor podupru kršćane koji, i u našim danima – i u velikom broju -, u različitim dijelovima svijeta trpe diskriminacije i progone.
Danas se slavi Svjetski dan misija, na temu „Misija u srcu Crkve”. Pozivam sve da žive radost misije svjedočeći evanđelje u sredinama u kojima svaki živi i radi. Istodobno, pozvani smo ljubavlju, konkretnom pomoći i molitvom podupirati misionare koji su pošli u druge krajeve naviještati Krista onima koji ga još ne poznaju. Podsjećam također kako mi je želja promicati Izvanredni misijski mjesec u listopadu 2019., kako bi se još više raspirio žar evangelizacijskog djelovanja Crkve ad gentes. Na liturgijski spomen sv. Ivana Pavla II., misionarskog pape, povjeravamo njegovu zagovoru poslanje Crkve u svijetu.
Molim vas da mi se pridružite u molitvi za mir na svijetu. Ovih dana s posebnom pozornošću pratim zbivanja u Keniji, koju sam posjetio 2015. godine, i za koju molim da se čitava zemlja uzmogne suočiti s trenutnim teškoćama u ozračju konstruktivnog dijaloga i imati na srcu traženje općeg dobra.