Dubrovnik, (IKA) – “Milanski edikt kao početak nastajanja novog svijeta” naslov je predavanja profesora emeritusa Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu mons. dr. Jurja Kolarića koje je u povodu proslave 1700. obljetnice Milanskog edikta (313. – 2013.) održao u četvrtak 17. siječnja u dvorani pape Ivana Pavla II. u Dubrovniku.
Na početku se nazočnima obratio dubrovački biskup Mate Uzinić koji je izrazio radost što se Dubrovnik uključio u obilježavanje ove velike obljetnice te, osvrćući se na naslov predavanja i ono što se danas događa, postavio pitanje nije li ovo kraj svijeta nastalog prije 1700 godina.
“Mnogi događaji u povijesti Katoličke Crkve smatraju se prekretnicom te zaslužuju posebnu pažnju jer predstavljaju ishodište kako posebnog nadahnuća za djelovanje tako i za svjedočenje vjere. Jedan takav događaj koji je promijenio tijek svjetske povijesti i usmjerio ga novim pravcem bio je bez sumnje Milanski edikt tolerancije iz godine 313. rimskih careva Konstantina i Licinija”, istaknuo je dr. Kolarić. Podsjetio je na sve predrasude koje su o kršćanima postojale u prvim stoljećima poslije Krista i optužbe zbog kojih su stradavali. Tako su kršćani u Rimskom Carstvu bili smatrani veleizdajnicima jer su caru uskraćivali božanski kult, smatrani su rušiteljima političkog poretka Rimskog Carstva, ljudožderima koji su blagovali Kristovo tijelo i pili njegovu krv, nemoralnim i incestuoznim osobama jer su se nazivali braćom i sestrama, mrziteljima života jer su zbog svoje vjere spremno odlazili u smrt s pjesmom na usnama, smatrali su ih okorjelim sljedbenicima jednog zločinca i političkog provokatora koji je od rimske vlasti bio osuđen na sramotnu smrt na križu, rekao je dr. Kolarić dodavši i kako su bili smatrani uzročnicima elementarnih nesreća, ratova, požara i poplava. S druge strane, svojim besprijekornim načinom života postali su izazov sljedbenicima različitih politeističkih religija, a dosljednim življenjem evanđelja privukli su u svoje redove veliki broj onih koji su tražili odgovore na svoja egzistencijalna pitanja.
Predavač je spomenuo da je obilježavanje obljetnice Milanskog edikta počelo još godine 2006. u Engleskoj, u Yorku, gdje je Konstantin bio proglašen carem, nastavilo se u Trieru u Njemačkoj godine 2007. gdje je Konstantin bio proglašen cezarom, potom 2012. u Barceloni, Rimu i Zagrebu te u Dubrovniku 2013., što je prva komemoracija te godine. Dr. Kolarić ustvrdio je da tijekom povijesti ni u jednoj državi nije bilo došlo do tako skladne simbioze između Crkve i države kao što se to dogodilo u Dubrovniku u doba Dubrovačke Republike. Skrenuo je pozornost i na to da se u dubrovačkoj katedrali nalazi mramorni spomenik podignut godine 1913., prigodom proslave 16. stoljeća otkako je kršćanska religija dobila slobodu, što pokazuje da je Dubrovnik prije sto godina tom događaju dao veliku važnost.
Kroz kratki pregled povijesti Crkve dr. Kolarić ukazao je na posljedice Milanskog edikta, prvog programa ili zakona tolerancije u povijesti svijeta, objelodanjenog u veljači 313. godine zajedno s Augustom Licinijem. Napomenuo je i da je zapravo riječ o reskriptu odnosno pismenom rješenju najviše vlasti, samog Konstantina, a ne o ediktu koji je rješenje zakonodavne, parlamentarne vlasti. Taj dokument od 43 retka imao je velikog utjecaja na cjelokupnu povijest, ustvrdio je predavač, nastavljajući govoriti o fenomenu Rima, vlasti koja vječno traje te o novom Rimu u Konstantinopolu, zatim Moskvi te u Beogradu. Predavač je također istaknuo kako postoje dva modela odnosa Crkve i države: prijateljska odijeljenost i neprijateljska odijeljenost.
Obilježavanje toga velikog kršćanskog jubileja organizirali su Družba Braća hrvatskog zmaja – Zmajski stol Dubrovnik i Dubrovačka biskupija. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Katedralni madrigalisti. Moderator je bio Nikola Obuljen, pročelnik Zmajskog stola u Dubrovniku.