Draga braćo i sestre, dobar dan!
Ova druga nedjelja došašća pada na svetkovinu Bezgrešnog začeća Marijina. Pogled nam privlači ljepota Isusove Majke, naše Majke! S velikom radošću Crkva je promatra kao onu koja je “milosti puna” (Lk 1,28) i polazeći od tih riječi pozdravimo je zajedno: “milosti puna”. Ponovimo tri puta: “milosti puna”. Svi: Milosti puna! Milosti puna! Milosti puna! Tako ju je Bog gledao od prvog trenutka u svom naumu ljubavi. Vidio ju je lijepu, punu milosti. Kako je lijepa naša Majka! Marija nas podupire na našem putu prema Božiću, jer nas uči živjeti kako živjeti ovo vrijeme došašća u iščekivanju Gospodina. Zato jer je ovo vrijeme došašća očekivanje Gospodina, koji će nas sve pohoditi o toj svetkovini, ali također, svakog od nas, u našem srcu. Gospodin dolazi! Čekajmo ga!
Lukino Evanđelje nam predstavlja Mariju, djevojku iz Nazareta, malom mjestašcu u Galileji, na periferiji Rimskog carstva i na periferiji Izraela. To je jedno seoce. Ipak na nju, tu djevojku iz toga dalekog mjestašca, na nju je svrnuo svoj pogled Gospodin, koji ju je unaprijed izabrao za majku svoga Sina. Poradi toga majčinstva, Marija je očuvana od istočnoga grijeha, to jest onog raskida u zajedništvu s Bogom, drugim i stvorenjem koje duboko pogađa svakog čovjeka. Ali je taj raskid unaprijed dokončan u Majci Onoga koji je došao osloboditi nas od ropstva grijeha. Bezgrešna je upisana u Božji naum; ona je plod ljubavi Boga koji spašava svijet.
A Marija se nije nikada udaljila od te ljubavi: čitav njezin život, čitavo njezino biće je “da” toj ljubavi, “da” Bogu. Ali to sigurno nije bilo za nju lako! Kada je anđeo naziva “milosti puna” (Lk 1, 28), ona se “smela”, jer se u svojoj poniznosti osjeća ništavnom pred Bogom. Anđeo je tješi: “Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Evo, začet ćeš… sina i nadjenut ćeš mu ime Isus” (r. 30-31). Taj ju je naviještaj još više potresao, također zato jer još uvijek nije bila vjenčana s Josipom; ali anđeo dodaje: “Duh Sveti sići će na te… Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji” (r. 35). Marija sluša, s poslušnošću u srcu i odgovara: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!” (r. 38).
Misterij te djevojke iz Nazareta, koja je u Božjem srcu, nije nam stran. Ona nije tamo a mi ovdje. Ne, mi smo povezani. Naime Bog spušta svoj pogled ljubavi na svakog muškarca i svaku ženu! S imenom i prezimenom. Njegov je pogled ljubavi nad svima nama. Apostol Pavao kaže da Bog “nas sebi izabra prije postanka svijeta da budemo sveti i bez mane pred njim” (Ef 1, 4). I mi smo, oduvijek, izabrani od Boga da živimo svetim životom, slobodni od grijeha. To je naum ljubavi koji Bog obnavlja svaki put kada mu pristupamo, osobito u sakramentima.
Na ovu svetkovinu, dakle, promatrajući našu bezgrešnu i lijepu Majku spoznajemo također naše pravo odredište, naš dublji poziv: biti ljubljeni, biti preobraženi ljubavlju, biti preobraženi Božjom ljepotom. Gledajmo nju, našu Majku, i pustimo da ona nas gleda, jer je naša Majka i toliko nas ljubi; pustimo da nas ona gleda da naučimo biti ponizniji, pa i hrabriji u nasljedovanju Božje riječi; da prihvatimo nježni zagrljaj njezinog Sina Isusa, zagrljaj koji nam daje život, nadu i mir.

Nakon Angelusa
Draga braćo i sestre,
[…]
U duhu se pridružimo Crkvi koja živi u Sjevernoj Americi, koja se danas spominje osnivanja svoje prve župe Notre-Dame de Quebec osnovane prije 350 godina. Zahvalni smo za put koji je od tada prijeđen, osobito za svece i mučenike koji su obogatili te krajeve. Blagoslivljam od srca sve vjernike koji slave tu obljetnicu.
Poseban pozdrav članovima Talijanske katoličke akcije – evo ih! – koji danas obnavljaju pripadnost udruzi: želim im svako dobro u njihovoj odgojnoj i apostolskoj zauzetosti. Samo hrabro naprijed!
Danas popodne, prema drevnoj tradiciji, otići ću na Piazza di Spagna da se pomolim podno kipa Bezgrešne. Molim vas da mi se svojom molitvom pridružite na tome hodočašću, koje je čin sinovske odanosti Mariji, kojim joj povjeravamo grad Rim, Crkvu i sav ljudski rod. Po povratku ću se nakratko zaustaviti u bazilici Svete Marije Velike da molitvom pozdravim Gospu Spas Rimskoga naroda (Salus Populi Romani) i pomolim se za sve vas, za sve žitelje grada Rima.
Svima želim ugodnu nedjelju i sretan blagdan naše Majke. Dobar tek i do skorog viđenja!