Ministar za ljudska i manjinska prava posjetio Kotorsku biskupiju
Ministar za ljudska i manjinska prava posjetio Kotorsku biskupiju
Kotor (IKA )
Kotor, (IKA) – Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka sa svojim suradnicama Žanom Filipović, generalnom direktoricom za odnose s vjerskim zajednicama, i Katarinom Pecović, savjetnicom, posjetio je 5. lipnja Kotorsku biskupiju i razgovarao s biskupom Ilijom Janjićem i kancelarom don Robertom Tonsatijem. Susret u prostorijama Biskupskog ordinarijata bio je prilika za upoznavanje s aktualnim pitanjima odnosa Katoličke Crkve, osobito Kotorske biskupije i države.
U razgovoru s biskupom Janjićem ministar Zenka je rekao da za očuvanje suživota i sklada u Crnoj Gori velika zasluga pripada nacionalnim i vjerskim manjinama. Pravo na slobodu vjeroispovijesti jedno je od temeljnih ljudskih prava, rekao je Zenka i ponovio spremnost države da ostvaruje najbolje odnose sa svim vjerskim zajednicama koje djeluju u skladu s Ustavom i zakonom. On je kao najbolji dokaz toga naveo izgradnju i obnovu vjerskih objekata u čemu su značajnim sredstvima sudjelovali crnogorska država i građani.
Biskup Janjić zahvalio je ministru na posjetu i pozdravio nakanu Ministarstva za ljudska i manjinska prava za otvorenijom komunikacijom i osobnim upoznavanjem članova ministarstva s djelovanjem Kotorske biskupije.
Sa strane Biskupije istaknuta je potreba da se aktivnije radi na očuvanju i vrednovanju kulturnih dobara te osobito na obnovi umjetničkih djela. Kultura je investicija u zajedničku budućnost, a to kod nas još nije prepoznato u dovoljnoj mjeri, zaključio je kancelar Tonsati. Sugovornici su se složili da je očuvanje kulturne baštine od velike važnosti jer su kultura i umjetnost otpor zaboravu. Na sastanku su razmotrene mogućnosti pronalaženja budućih modela suradnje te je predloženo jačanje komunikacije s relevantnim resorima i partnerima koji bi mogli sudjelovati u pravovremenom rješavanju ovih važnih pitanja.
Razgovaralo se i o značenju teksta nacrta budućeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti, te potrebi da on na suvremen i sveobuhvatan način zaštiti vjerske slobode građana Crne Gore i prava Crkava i vjerskih zajednica, odnosno da se uz poštovanje principa odvojenosti Crkve i vjerskih zajednica i države, urede međusobni odnosi.