MINISTRICA VOKIA NA TRIBINI U EUROPSKOM DOMU

Zagreb, 23. 11. 1995. (IKA) – “Znakovi i gibanja” naziv je tribine Hrvatske udruge Me?unarodnog pokreta katoliekih intelektualaca “Pax Romana” koja je održana u srijedu, 22. studenoga, u prostorijama Europskog doma u Zagrebu.
O temi tribine “Dileme hrvatskoga školstva” govorili su Ljiljana Vokia, ministrica prosvjete i Stjepan Lice.
Na poeetku se kraaim izlaganjem nazoenima obratio Stjepan Lice, iznoseai znaeajne podatke o trenutaenom stanju u kojem se nalazi hrvatsko školstvo. Posebno je istaknuo znaeaj dolaska demokracije koja je uvjetovala mnogo veae slobode i šira obzorja odgoja i obrazovanja.
Središnja tema izlaganja ministrice Vokia bio je program razvoja hrvatskoga školstva i razvojni put toga programa u ove eetiri godine. Ministrica je istaknula da su u izradi toga programa savjetima sudjelovali svi važniji eimbenici odgoja i obrazovanja – nastavnici, strueno osoblje, profesori, strueni savjetnici itd. Taj program obuhvaaa tzv. A, B i C nastavni program kojim se htjelo na djelotvorniji naein pomoai prilagodbu djece školskom programu prema razvojnim sposobnostima svakog djeteta. “Takva podjela nije ništa novo u školstvu”, rekla je ministrica, “jer takvu podjelu imaju školski sustavi svih zapadnih zemalja”. Novost u tom programu je veliki broj izbornih predmeta za koje ae se djeca, odnosno srednjoškolci, moai sami opredijeliti. Za sve obvezni predmeti i dalje ostaju matematika, hrvatski jezik, povijest, zemljopis, biologija, fizika i kemija.
Donesen je i novi Pravilnik o ocjenjivanju kojim se žele izbjeai negativna iskustva s klasifikacijskih ispita, te ae tako od sada djeca biti testirana o steeenom znanju nakon 4, 6 i 8 razreda osnovne škole i na osnovu rezultata tih testova ueenici ae biti usmjeravani na ono podrueje gdje su dali najbolje rezultate.
Govoreai zatim o specifienim prilikama u kojima se danas nalazi hrvatsko školstvo, ministrica je istaknula da je, unatoe ratnom stanju u Hrvatskoj, u posljednje eetiri godine izgra?eno 30 novih škola, a 286 škola se popravlja. U Hrvatskoj postoje vea i privatne škole, za sada 22, a predvi?a se i osnivanje novih.
“Plaae prosvjetnih radnika su onolike koliko država u ovom trenutku može u tu svrhu izdvojiti”, rekla je ministrica, “a to je 50 milijuna maraka koje se dijele na 58.000 prosvjetnih radnika u Hrvatskoj”. Te plaae, ma koliko niske, ipak su više od onih što ih imaju strueni savjetnici u ministarstvu prosvjete.
Na kraju su gosti odgovarali na brojna pitanja prisutnih. Jedno od pitanja bilo je o potrebama za popunjenje radnih mjesta na nedavno oslobo?enim podruejima. Ministrica je rekla da je odaziv prosvjetnih radnika bio vrlo dobar – eak, se 380 prosvjetnih radnika javilo za popunjavanje radnih mjesta na tim podruejima – usporedimo li to s odazivom zdravstvenih radnika koje je trebalo dekretom odre?ivati za rad na tim podruejima.