Provincijal Bosne Srebrene fra Petar Anđelović objavio je 2. rujna priopćenje za javnost uime sudionika Redovničkih dana, koji su se održavali 1. i 2. rujna u Sarajevu
U svim se svjetskim religijama susrećemo s činjenicom postojanja redovnika i redovnica, koji na poseban, dublji i produhovljeniji način, nastoje živjeti Duh i pravila svoje vjere. Slučaj je to i s najbrojnijim vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini: katoličkom, pravoslavnom i islamskom. Ova je zemlja, zapravo, na poseban način mjesto i prilika gdje redovnici i redovnice mogu i trebaju pokazivati pravu veličinu i vrijednost tih religija u poštivanju Boga i čovjeka, te izgradnji pravde i mira među ljudima i narodima.
Katoličke redovnice i redovnici su na svom skupu u Sarajevu, 1. i 2. 1998. razmišljati o svojem djelovanju istaknuli da je njihova uloga u tome danas od posebne važnosti.
Redovnice i redovnici su za vrijeme prošlih ratnih stradanja prikupljali i dijelili hranu i odjeću najpotrebitijim, angažirali se u skrbi za ranjene i žalosne, bili aktivni u mirovnim pokretima, radili na zaustavljanju mržnje i neprijateljstva i na uspostavi povjerenja i suradnje.
Sada, pak, u procesu izgradnje mira, redovnice i redovnici žele nastaviti svoje mirotvorno djelovanje iz nadahnuća svoje vjere u Boga i ljubavi prema čovjeku, da ova naša država bude mjesto susretanja ljudi i naroda u međusobnom prihvaćanju, razumijevanju, praštanju, suradnji, ekumenizmu i dijalogu, poštivajući sve razlike u vjeri, kulturi i nacionalnosti. Oni žele, stavljajući se u službu Bogu i ljudima, pripomoći da svi ljudi već sada imadnu više slobode, više pravde, više kruha i više ljubavi. U tu svrhu spremni ujediniti svoje napore s naporima svih dobronamjernih ljudi naše države Bosne i Hercegovine. Nastojat će, kao i u prošlosti, da njihove kuće budu mjesta duboke religioznosti i duhovnoga života, gdje se također čuvaju kulturni spomenici i stvaraju istinske kulturne vrijednosti i da na taj način budu suradnici na izgradnji mira i boljitka svih ljudi.
Očekujemo i nadamo se da ćemo u ovom svom stavu naići na razumijevanje i pomoć u svojoj Crkvi i svom narodu, kao i kod svih drugih vjerskih zajednica, ljudi i naroda s kojima dijelimo zajedničku, bosansko-hercegovačku povijest pluralističke kulture života.