Cres, 18. 4. 1998. (IKA) – Od 13. do 17. travnja 1998. u samostanu sv. Frane u Cresu održan je Mirovni kapitul franjevaca konventualaca. Susret je priredila Komisija za mir, pravdu i očuvanje stvorenoga pri Srednjoeuropskoj konferenciji provincija franjevaca konventualaca. Na kapitulu se okupilo 85 redovnika iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Poljske, Rumunjske, Italije, Slovenije, Belgije, Nizozemske, Indije i iz Hrvatske. Taj je međuprovincijski susret mlađih franjevaca konventualaca imao za cilj raspravljati o problemima vezanim uz (ne)pravdu, (ne)mir i uz čuvanje, odnosno zlouporabu materijalnih i prirodnih dobara, nastojeći donijeti konkretne zaključke i prijedloge za daljnje djelovanje. Tri predavača predloženu temu obradila su temu s biblijskoga, franjevačkog, i socio-crkvenoga stajališta.
Cres, odnosno Hrvatska izabrani su zbog želje mlađe braće da saslušaju svjedočanstva osoba koje su proživjela ratna stradanja, čije se posljedice u Hrvatskoj još uvijek vide i osjećaju. Na susretu bilo je riječi o pravdi i o miru i unutar samih provincijskih i samostanskih zajednica kao i o problemima vezanim uz tu temu, te o prijedlozima kako ih prevladati i riješiti.
U uvodnom dijelu plenarnoga zasjedanja sudionici su se prisjetili sadržaja prošlih godišta biltena “Poziv na djelovanje”, koji izdaje Komisija za pravdu, mir i očuvanje stvorenoga, a zatim je slijedila rasprava o pitanjima mira, gladi, selilaštva i uporabe javnih glasila, o temama koje su ukratko obrađene u prošlim godištima spomenutoga biltena. Skup je pohodio i krčki biskup Valter Župan.
Prvo predavanje održao je fra Georg Scheuermann, a govorio je o biblijskim pogledima na mir, pravdu i na očuvanje stvorenoga. Polazeći od razlike između životnih uvjeta u kojima je nastajala Biblija i sadašnjega povijesnog trenutka, predavač je istaknuo kako se i čovjekov odnos prema stvorenjima kreće se od vladanja i gospodarenja, preko upravljanja, pa sve do čuvanja i poboljšavanja stvorenoga. O onome što je Isus u pogledu pravde, mira i poštivanja stvorenja poučavao i činio svi sudionici su razmišljali i međusobno razgovarali u manjim skupinama.
Drugi radni dan započeo je misnim slavljem koje je predvodio fra Leo Beck, generalni asistent i predstavnik ministra generala Reda franjevaca konventualaca. Predavanje “Franjo uzor i tvoritelj mira” održao je fra Andreas-Pazifikus Alkofer, njemački član Komisije za mir, pravdu i očuvanje stvorenoga. Zaustavljajući se na sadržaju pojedinih tekstova sv. Franje, predavač je govorio o samom svečevom izboru pozdrava: Mir i dobro, kao o evanđeoskom opredjeljenju za mir. Istaknuo je da je lako uočiti da sve veće bogaćenje traži i zaštitu vlastitoga bogatstva, a mali je korak od zaštite vlastitoga blaga do borbe protiv nekoga ili do borbe za nešto. U radu po skupinama, franjevci su zatim razmišljali o ponuđenim tekstovima iz Spisa sv. Franje.
O svojim iskustvima vezanim uz pravdu, mir i očuvanje stvorenoga u popodnevnom dijelu zasjedanja svjedočili su generalni kustos iz Austrije fra Christian Fichtinger, fra Leo Beck, njemački provincijal fra Josef Fischer i fra Vjekoslav Mičuda – hrvatski bogoslov koji je kao vojnik još prije ulaska u Red sudjelovao u domovinskom ratu. Fra Otho Raymann, voditelj okrugloga stola, svakome od svjedoka postavio je nekoliko pitanja, a i ostali su se sudionici uključili u raspravu svojim potpitanjima, dopunama ili vlastitim svjedočanstvima o tome kada su i kako postupali u prilog pravdi, miru i očuvanju okoliša.
Sudionici podijeljeni u nekoliko skupina pogledali su, zatim, samostanski muzej, znamenitosti grada Cresa, a skupina redovnika posjetila je nekada biskupski grad Osor i selo Martinšćicu, pogledavši ujedno slatkovodno jezero Vranu, prirodni fenomen otoka Cresa.
Završnoga radnog dana fra Špiro Marasović održao je predavanje o pravdi i o miru pod vidom crkvenoga socijalnog nauka. Predavač je iznio zanimljive pojedinosti vezane uz postupnu promjenu stava Crkve prema “opravdanome ratu” kroz povijest, pa sve do Drugoga vatikanskog sabora. Mir i nenasilje tek su nedavno uvršteni među socijalna crkvena pitanja, a tek Gaudium et Spes odobrava i opravdava pravo na prigovor savjesti i na civilno služenje vojne obveze. Već duže vrijeme u svijetu je jako aktualno pitanje socijalne pravde, a koliko je ono u nas novo i još dosta nepoznato očito je i iz reakcija na božićnu poruku zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića. Predavač je istaknuo da je zadaća svakoga modernog društva stvoriti takva ustrojstva koja će svakom pojedincu omogućiti ravnopravno sudjelovanje u društvenim dobrima; stvoriti uvjete da velika većina građana živi u skladu sa standardima dotičnoga društva, a ne da bogatstvo bude rezervirano za malu skupinu snalažljivih, a ostalima kako bude. Pravni propisi Reda franjevaca konventualaca jasno govore o franjevačkom duhu koji uključuje zadaću naviještanja mira, te promicanja mira i bratske ljubavi među ljudima. Duh poniznosti, skromnosti, ljubavi i milosrđa pretpostavlja i uključuje pravednost, na koju se nadograđuje.
Nakon rada u skupinama predavač je odgovorio na brojna pitanja sudionika, iznoseći konkretne probleme s kojima se susreće mlado poslijeratno hrvatsko društvo. Mnoge nepravde uočavaju se i u državama sa starijom demokracijom, ali to nije razlog da se Hrvatska već na početku ne suoči s očitim problemima na socijalnom planu. Pri rješavanju socijalnih pitanja, u skladu sa zahtjevnošću socijalnoga crkvenog nauka, i franjevci su spremni dati svoj prinos.
U zaključnom dijelu Mirovnog kapitula sudionici su iznijeli mnogo prijedloga koje bi trebalo uzeti u razmatranje, odnosno provesti u djelo. Razmotreni su prijedlozi da se poradi na poticanju franjevačkih bogoslova i sjemeništaraca da bolje upoznaju probleme mira, pravde i očuvanja okoliša, te da se u redovničkim odgojnim ustanovama stvore prikladne skupine zainteresiranih mladića koji će i druge poticati na zauzetije djelovanje u prilog spomenutih vrijednosti. Zaključeno je da bi održana predavanja trebalo prevesti i objaviti na različitim jezicima, da ono što je rečeno bude dostupno svim članovima Reda. Na kraju susreta izraženo je zadovoljstvo zbog održanoga skupa, kao i želja da se slični susreti na europskoj razini nastave. Završno misno slavlje predvodio je fra Janez Kurbus predsjednik Srednjoeuropske konferencije provincija franjevaca konventualaca, a nakon mise slijedila je zajednička večera za koju je svaka zajednica donijela ponešto od specijaliteta iz svoje nacionalne kuhinje.