Briševo, (IKA/TABB) – U filijalnoj spomen-crkvi posvećenoj apostolskim prvacima sv. Petru i Pavlu u selu Briševu u župi Stara Rijeka, između Prijedora i Sanskog Mosta u BiH, u utorak 25. srpnja tradicionalno je, po 25. puta, liturgijskim slavljem obilježena obljetnica pogroma nad 68 katolika tog sela. Na molitvenu komemoraciju okupilo se nekoliko stotina preživjelih Briševljana i njihovih potomaka, kao i potomaka ubijenih 24. i 25. srpnja 1992. godine, te drugih župljana i prijatelja. Koncelebrirano misno slavlje predvodio je banjolučki biskup Franjo Komarica. S biskupom su, uz domaćeg župnika Dražena Mirčića i predratnoga starorječkog župnika, a sadašnjeg lištanskog župnika i livanjskoga dekana preč. Adolfa Višatickog, koncelebrirala još petorica svećenika. Prije mise predstavnici domaćih udruga prognanika, te nekih stranaka i prijedorske općine položili su vijence i upalili svijeće pred spomen pločama s imenima pobijenih briševačkih katolika. Biskup Komarica upozorio je na „trajno postojanje borbe između dobra i zla u našem životnom okruženju”. Podsjetio je na „tužnu i zabrinjavajuću činjenicu” kako „i u ovom konkretnom slučaju nasilnog, ničim izazvanog pogroma nad miroljubivim stanovnicima ovog sela, te u upornom službenom prešućivanju tog zlodjela od strane nadležnih državnih institucija i u izbjegavanju da se temeljito isprave njegove posljedice, na svjetlo dana izlazi namjerno opstruiranje vladavine prava u našoj zemlji”. Pojasnio je kako „bez istinskog, objektivnog pogleda na događaje koji su se zbili oko nas u nedavnoj prošlosti, bez spremnosti da iskreno i stvarno razradimo i proradimo tu istu prošlost, koju smo i sami proživjeli, a koja je – u duhu međunarodnog prava – opterećena bremenom teških grijeha i opasnošću od vječne kazne i nesreće, mi nećemo moći ostvariti tako potrebnu smirenu i sigurnu budućnost ni za sebe ni za ljude našeg vremena i kraja, niti za generacije koje dolaze iza nas”. Istaknuvši kako je „put Crkve čovjek”, biskup je ustvrdio kako „Crkva, osobito njezino vodstvo niti u Rimu niti u bilo kojoj biskupiji ne smije ostati indiferentna, nezainteresirana, nijema i oportunistička, kad se radi o čovjeku – osobito onom zgaženom, obespravljenom, poniženom, obeščašćenom, izrabljivanom, izmanipuliranom, mučenom ili pak ubijenom”. Biskup Komarica ponovno je pozvao sve da se nastave truditi „oko traganja za istinom o Briševačkim žrtvama, bez mržnje i želje za osvetom u svome srcu”, te „oko popravljanja i poboljšanja onih struktura našeg društva i države koje su prouzročile i prakticirale samovolju, tiraniju, zlodjela i nepravdu nad brojnim nedužnim našim sugrađanima, osobito u ovom kraju naše domovine”. Pozvao je na molitvu za sve poubijane Briševljane i Starorječane, kao i „za obraćenje i spasenje duša njihovih mučitelja”. Te su molitve zajednički izmoljene tijekom misnog slavlja, te nakon njega pred spomen-križem i spomen-pločama poubijanih katolika.
Biskup je u pratnji svećenika i rodbine briševačkih žrtava, pokopanih na obližnjem groblju Raljaš, pohodio grobove žrtava i predmolio zajedničku molitvu za njih, za one koji su pokopani na „Grošića groblju” u Staroj Rijeci kao i one, čiji su posmrtni ostaci preneseni na područje Republike Hrvatske. Za obiteljski agape u dvorištu crkve pobrinula se, zajedno s domaćim župnikom Mirčićem, udruga prognanih Briševljana iz Zagreba. I u predvečerje toga „spomen dana”, 24. srpnja, slavljena je za žrtve sela Briševa koncelebrirana misa u banjolučkoj katedrali, koju je predvodio biskup Komarica.