Zagreb, (IKA) – Sveučilište u Zagrebu, njegovi djelatnici i studenti imaju svoje posebno poslanje za društvo i Crkvu, iz kojega se rađa ozbiljnost rada i odgovornost, da ono bude prostorom novih otvorenosti za susrete, istaknuo je u propovijedi zagrebački nadbiskup i veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu Josip Bozanić, koji je u četvrtak 17. listopada u zagrebačkoj prvostolnici predvodio misno slavlje sa zazivom Duha Svetoga na početku 334. akademske godine na zagrebačkom Sveučilištu. Suslavili su dekan KBF-a u Zagrebu dr. Josip Baloban, dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove dr. Anto Mišić te dvadesetak profesora.

Prema nadbiskupovim riječima, odgovornost i jest trajni kršćanski stav osluškivanja Božje riječi i odgovora na nju s jedne strane, te odgovora na složeni i prilično neodređeni društveni i kulturalni te nacionalni i međunarodni kontekst. I dok se u našemu društvu nerijetko spominje odgovornost i navodno “odgovorno ponašanje” ipak se uvijek ne vidi njezino krajnje utemeljenje, a time je upitna i njezina vjerodostojnost, upozorio je nadbiskup Bozanić. Već po svojemu latinskom imenu universitas, sveučilište pokazuje da u njemu postoji usmjerenost, okrenutost prema jednome – ad unum vertere. Biti usmjeren prema jednome uključuje raznolikost pristupa cjelini. Današnja učilišta i sveučilišta nalaze se u poteškoći baš zbog toga, jer to jedno – u kulturi i vremenu u kojem živimo – nije jasno prihvaćeno ni definirano, ta se cjelina dohvaća samo Božjim darom koji zovemo mudrošću, rekao je nadbiskup. Mudrost, prema njegovim riječima, treba uporište izvan čovjeka, posljednji životni smisao koji nam daruje Bog. Niječući posljednji životni smisao, ne preostaje nam ništa drugo doli život bez nade, osuđen na smrt, rekao je nadbiskup.

Sveučilište, koje je bilo i treba u našem gradu biti “biser nade”, okuplja ljude koji svojom mladošću, oduševljenjem i poniznim traganjem za istinom te naučavanjem istine postaju svjedocima mudrosti, kazao je nadbiskup, dodavši da ako nje nema, sveučilište gubi veliki dio svoga smisla. Sveučilište je pozvano biti boravištem slobode i istine, samo iz njih može nicati i usađivati se mudrost, i samo je mudrost preduvjet istinskoj kulturi, istaknuo je propovjednik.
Zaželjevši Sveučilištu da bude mjesto slobode i istine, nadbiskup je rekao kako nije bez razloga sveučilište nastalo u krilu Crkve, jer Crkva – u punini svoga postojanja i poslanja – pretpostavlja konačnu istinu, cjelovitost prema kojoj je usmjerena ljudska sloboda, osobito u traženju Boga u stvorenome. Isus Krist, koji je došao da bi nas oslobodio, jest Put i Život, ali i konačna Istina čovjeka, poručio je nadbiskup.