Zadar, (IKA) – “Pravedno je reći Bogu hvala za veliki dar slobode koja se kovala teško: kroz žrtve, smrti, gubitke, ali Božjom naklonošću uspjeli smo izići iz obruča zla i nastaviti prema slobodi. Treba se sjećati dobročinstava koja nam je Bog dao na trnovitom putu prema slobodi a prati nas i sad u izgradnji domovine”, istaknuo je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa na misi koju je u povodu Dana obrane Grada i spomena 16. obljetnice agresije i razaranja Zadra predvodio u subotu 6. listopada u zadarskoj katedrali Sv. Stošije.
Uoči blagdana Gospe od Ružarija, 6. listopada 1991., u rubnom dijelu Zadra zaustavljena je velikosrpska agresija. Listopadskih dana te godine bili su najveći neprijateljski napadi u Domovinskom ratu na Zadar – s kopna, mora i zraka, a samo u prvom tjednu obrane poginulo je 23 civila i 19 vojnika, uz potrebu skrbi 25.000 prognanika. Crkva je oduvijek povezivala dvije stvarnosti duboko utkane u čovjeka: domovinu na svijetu i nebesku domovinu. Zemaljsku stvarnost treba poštivati i dati joj što joj pripada, jer ona vodi posljednjem cilju koji je iznad svih careva i ljudske povijesti, iznad dobra i zla na ovom svijetu, rekao je zadarski nadbiskup, poručivši: “Zato smo mi kršćani uvijek lojalni u građanskom životu. Pa i kad vladari nisu na razini Božjih zakona, Crkva je molila za njih. Molila je da se zlo umanji, da se pobijedi ono što nije korist čovjeku. Jer mir državi u kojoj jesmo je i naš mir. Dobro države je i naše dobro”.

Prvi kršćani umrli su za svoje uvjerenje, ali su molili za državni poredak smatrajući da u njemu treba ostvarivati svoj kršćanski život, da treba biti odgovoran i lojalan svjetovnoj vlasti. No, znali su i da dobro koje nose u sebi ne može biti potpuno ako nismo s Bogom povezani, rekao je mons. Prenđa, istaknuvši da je molitva za domovinu zahvala za postignuća u prošlosti i molitva za njenu budućnost: pravno uređenje, zajedništvo, napredak; prožetost vrednotama koje su jamstvo da društvo može trajati i u krizama i opasnostima koje nikad nisu odsutne. “Zato je Crkva dužna biti oslonac i poticaj te molitve, ali i biti otvorena u svim problemima, pitanjima i poteškoćama, biti svjesna potreba društva u kojem živi” istaknuo je mons. Prenđa.
Dan ranije, u petak 5. listopada, sudjelovao je i na prijamu u Gradskoj vijećnici, koje u povodu Dana obrane Grada zadarski gradonačelnik upriličio za zapovjednike postrojbi iz Domovinskog rata, predstavnike ratnih Udruga, Hrvatske vojske, policije i lokalnih vlasti. Gradonačelnik Živko Kolega evocirao je spomen na osporavanje prava na slobodu i neovisnost, rekavši da su rane nažalost opet otvorene sramotnom presudom Haškog suda. “On mora biti zaštitnik dostojanstva žrtvi, a pogazio je njihovo i dostojanstvo domovine; pravdu zanemaruje tijelo koje je osnovano kako bi je provodilo”, upozorio je dr. Kolega. Nadbiskup Prenđa rekao je da bi ta razočaravajuća presuda trebala potaknuti i podsjetiti i na ’91., kad “Zadar nije bio Troja, ali se znao obraniti jer je bio jedno iznutra. To je ključ onoga što trebamo činiti. Čini se da smo naivnost, u kojoj smo nekad mislili da nam netko nešto može dati, zamijenili sa sigurnošću da sami možemo puno učiniti. Nitko nam ne treba nešto dati, nego trebamo nešto zajednički postići”, zaključio je nadbiskup Prenđa