U koncelebraciji bili su tajnik Apostolske nuncijature mons. Janusz Stanislaw Blachowiak i provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Dalibor Renić. Uz druge vjernike, na misi su se okupili i članovi Križarske organizacije koja gaji tradiciju slavljenja Papina dana koju je inicirao bl. Ivan Merz.

Uvodeći u slavlje, preč. Kuhtić podsjetio je kako je odmah nakon izbora papa Franjo zamolio da Crkva moli za njega.

„U svakome euharistijskome slavlju molimo za njega, ne samo na Papin dan. Večeras smo se posebnim osjećajem okupili u zagrebačkoj prvostolnici kao vjernici i narod koji je oduvijek čuvao snažnu vezu sa Svetim Ocem, svjesni da je u njegovoj službi vidljivost Krista na zemlji prisutna“.

U homiliji preč. Kuhtić naglasio je kako svaki papa u svome služenju Gospodinu i Crkvi ostavlja prepoznatljive naglaske, pečat osobnosti zbog kojih ga je u određenom dijelu povijesti Duh Sveti izabrao da bi učvrstio svoju braću i sestre u vjeri, nadi i ljubavi.

„Sadašnjeg papu mogli bismo nazvati ‘čovjekom čežnje za milosrđem’. U njegovim riječima često se nalaze izričaji i želje ‘o kako bih volio’, među tim željama je svakako i Crkva milosrđa, duh milosrđa. U njemu vidi ne samo Crkvu, nego i život svijeta, društva i svakoga čovjeka. Milosrdna ljubav je govor u koji rado smješta svoj život i radosno ga koristi i nudi u svakome susretu“, rekao je propovjednik, te posjetio kako i radost i milosrđe prožimaju težnje i dokumente ovoga pontifikata, ali se isti titraj osjeti u svakom njegovom obraćanju, u poduzetim inicijativama, kao i koracima koji slute i koji se usmjeravaju prema novim obzorima dohvatljivim samo srcima koja su prožeta milosrđem i ljubavlju. Iz Papine čežnje za milosrđem rođena je i Godina milosrđa, kojom je darovana ponajprije Crkva.

Možemo reći da je Crkva tijekom stoljeća za svako djelo tjelesnoga, odnosno duhovnoga milosrđa pronašla način da iz obilja srca u pojedincima nastanu vjerodostojni sustavi, ustanove kojima je u središtu milosrdni Bog, vidljiv u Kristu i u kršćani. I ne postoji nitko tko u bilo kojem trenutku i okolnostima ne bi mogao učiniti od djela milosrđa, niti postoji čovjek koji ne bi trebao jedno od njih. Božja Riječ postala je tijelom, trpio je i uskrsnuo da bi naša tijela, vidljivost našega života bila prepoznata kao Božji govor milosrđa.

A kršćanska kultura, kao kultura milosrđa razvija se snagom darovanosti, i govor je dar koji smo pozvani darivati drugima, vraćajući se na bit razumljivosti i razumijevanja. Zato se usudimo s papom Franjom ponovno izgovoriti riječ milosrđa slušanjem riječi i djelima ljubavi, naglasio je preč. Kuhtić.

Podsjetio je kako papa Franjo kao Rimski biskup u srce evangelizacije stavlja siromašne koji postaju znakom vremena za ono bitno, tj. za uspješnost širenja evanđelja u suvremenom svijetu. „Papa je na početku svoga pontifikata rekao ‘želim siromašnu Crkvu za siromašne’. Stoga, neka poruka današnjega Papina dana bude poziv na molitvu i na ljubav. Ljubimo uvijek svoju vjeru i živimo po njoj, branimo je i spasimo u sebi i u hrvatskome narodu i nikada ne dajmo da nam itko otme tu dragu ostavštinu djedova i otaca naših, uvijek se držimo čvrsto uz Crkvu i uz nepomičnu stijenu Petrovu, papu. Neka naša zajednička molitva bude za našeg papu i za blagoslov cijele naše Crkve“, zaključio je preč. Kuhtić.