Mostar, (IKA/KTA) – Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije, u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini nadbiskupom Alessandrom D’Erricom te uz suslavlje četrdesetak svećenika slavili su, u večernjim satima 24. svibnja svečanu euharistiju u prepunoj mostarskoj katedrali u sklopu dvanaestog redovnog godišnjeg zajedničkog zasjedanja. Misu je predslavio vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić.
Pozdrav i dobrodošlicu svima uputio je mjesni biskup Ratko Perić koji je najprije izrazio dobrodošlicu nunciju D’Erricu kao Papinu izaslaniku. “Molimo vas da Svetom Ocu prenesete naše sinovsko poštovanje i zahvalnost za svu apostolsku brigu za naše Crkve kao i našu potporu u ovom trenutku nemalih napada i na njegovu uzvišenu osobu i na Katoličku Crkvu”, kazao je biskup Perić koji je potom poimence uputio pozdrav svim nazočnim biskupima iz BK BiH i HBK. Pozdravio je i rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima mons. Juru Bogdana, generalne tajnike i tajnike biskupa te sve biskupijske i franjevačke svećenike.
U propovijedi nadbiskup Srakić je kazao da je slavlje blagdana Marije Majke Crkve prilika da se prisjetimo koju zadaću ima Marija u povijesti spasenja i da je kršćanski svijet, naročito, hrvatski narod prihvatio njezinu zadaću u svojoj povijesti. “Božji narod znao je kroz povijest cijeniti taj biser ljudskog roda… Božji je narod slavio Mariju ustanovom najrazličitijih blagdana preko godine. Mi ih znamo: Blagdan Rođenja, Očišćenja, Blagovijesti, Uznesenja, Pohođenja, Bezgrešnog začeća, Snježne Gospe… Crkvena godina posuta je Marijinim blagdanima kao nebo zvijezdama… Osjećajući njezinu pomoć i zaštitu, Božji je narod Gospu nazivao najrazličitijim imenima koja su označavala njezinu ulogu u otkupljenju i životu svakog pojedinca: Pomoćnica kršćana, Majka Božje milosti, Utočište grješnika, Izvore života, Vrata nebeska… U svom oduševljenju prema Mariji kršćanski zanos pronalazio je neprestano nove nazive. Imena su se nagomilavala u beskraj jedno za drugim, i kršćanski su je narodi častili slijedeći svoju maštu, ili bolje reći, svoje srce: Naša Gospa od Milosti, Naša Gospa od svih Milosti, Naša Gospa Pomoćnica, Naša Gospa od Dobre Pomoći, Naša Gospa od Mira, Naša Gospa od Spremne pomoći…”, rekao je nadbiskup Srakić ističući da su se od prvih kršćanskih vremena gradile crkve, hramovi, oltari posvećeni Gospi. “Povijest hrvatskog naroda mogli bismo nazvati ‘povijest pobožnosti i štovanja Blažene Djevice Marije’. Naše najstarije crkve bile su posvećene Mariji. Prva kršćanska crkva koju su uopće upoznali naši pradjedovi bila je današnja splitska katedrala, bivša grobnica cara Dioklecijana, koju je prvi biskup Ivan Ravenjanin pretvorio u kršćansku crkvu i posvetio je Blaženoj Djevici Mariji u VII. stoljeću”, podsjetio je predsjednik HBK, te se spomenuo marijanskih svetišta u hrvatskome narodu.
Na kraju mise nazočnima se obratio i nuncij D’Errico rekavši kako donosi blagoslov Svetog Oca kao znak njegove duhovne blizine i njegove potpore u svjedočenju vjernosti Bogu i Crkvi koje hrvatski katolički narod daje također danas – kao što je činio u prošlosti u ne uvijek lakim uvjetima. Ističući da je zajedničko okupljanje biskupa iz BiH i Hrvatske dodatan znak jedinstva hrvatske Crkve, kazao je da se to jedinstvo hrani istom sinovskom odanošću Svetom Ocu, zajedničkim crkvenim nastojanjem naspram izazovima s kojima se ovaj narod ima sučeliti u regiji, i također primjernim poduhvatima solidarnosti prema najsiromašnijim i najpotrebnijim društvenim slojevima. “Prošlih mjeseci smo s radošću zapazili da su – na tragu opetovanih intervenata biskupa – vlasti Republike Hrvatske potvrdile Svetoj Stolici svoju podršku u korist hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Sveti Otac vjeruje da će se htjeti nastaviti na poduzetom putu. Naša je želja, koja danas postaje molitva, da se – s osjećajem društvene i kršćanske odgovornosti – uzmognu naći rješenja za najhitnije probleme i za pitanja koja se proučavaju, kako bi također u Bosni i Hercegovini hrvatski narod mogao nastaviti davati svoj dragocjen doprinos, uz jednako dostojanstvo s drugim konstitutivnim narodima, za sadašnjost i budućnost zemlje”, kazao je nuncij D’Errico.
Podsjetivši da se zasjedanje dviju biskupskih konferencija odvija u Mostaru, rekao je da je taj grad po mnogim aspektima vrlo važna uporišna točka za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini spomenuvši više važnih događanja unatrag nekoliko mjeseci od nedavnog izbora dvojice nadbiskupa Petra Rajića i Želimira Puljića preko posjeta kardinala državnog tajnika Svete Stolice Bertonea do osnivanja Međunarodnoga povjerenstva o fenomenu Međugorja. “Osobno se svakoga dana sve više uvjeravam o ulozi koju Hercegovina može i mora imati u zemlji i u izgradnji budućnosti hrvatskoga naroda i Crkve u Bosni i Hercegovini: po svojim mogućnostima, po sredstvima i osoblju kojim raspolaže, po poduzetnosti i kreativnosti njezinih građana i njezinih ustanova, po upornosti kojom se ovdje promiču toliki projekti”, rekao je nuncij D’Errico.
Na kraju mise kardinal Puljić je izmolio posvetnu molitvu Mariji Majci Crkve, zaštitnici mostarske katedrale i suzaštitnici Mostarsko-duvanjske biskupije.
Na misi je pjevao katedralni mješoviti zbor pod ravnanjem don Dragana Filipovića.
Drugog dana zasjedanja biskupi će nastaviti radni dio zasjedanja tijekom kojeg će razmotriti pitanja vezana uz hrvatsku inozemnu pastvu, suradnju Hrvatskog Caritasa i Caritasa BK BiH, a bit će riječi i o prikupljanju svjedočanstava o svećenicima i vjernicima koji su podnijeli mučeništvo, o misijskoj djelatnosti Crkve u Hrvata i uzajamnom radu te solidarnosti u pastoralu.