Vatikan, (IKA) – Svečanost uvođenja u pontifikalnu službu novoga poglavara Katoličke crkve – 265. nasljednika sv. Petra – pape Benedikta XVI. započela je u nedjelju 24. travnja svečanim ophodom iz bazilike Sv. Petra u kojoj su se Papa, kardinali koncelebranti i đakoni, odjeveni u bijelo liturgijsko ruho, zadržali nakratko ispred Oltara konfesija, ispod kojeg se nalazi grob sv. Petra, čime se na simboličan način htjela istaknuti tijesna povezanost Rimskog biskupa s apostolom Petrom i njegovim mučeništvom. Papa se s patrijarsima istočnih Crkava spustio do groba Sv. Petra gdje se kratko zadržao u molitvi.
U međuvremenu su đakoni u ophodu odnijeli pastirski palij, Ribarev prsten i evanđelistar na oltar na prostoru ispred bazilike Sv. Petra na kojem se slavi misa. Svečanom ophodu nakon pohoda grobu sv. Petra zatim se pridružio i Papa. Čitavo to vrijeme zbor je pjevao “Kraljevske pohvale”, “Laudes Regiae” na latinskom jeziku. Papino pojavljivanje na oltaru vjernici su popratili poklicima: “Benedikte!”. Nakon što su svi koncelebranti, poljubivši oltar, zauzeli mjesta uz oltar, Papa je okadio oltar i križ pokraj oltara te započeo svečano misno slavlje znakom križa.
Euharistijsko slavlje, kojim izabrani Papa službeno započinje svoju službu, na osobit način ističe “petrovsku” dimenziju pastira Katoličke crkve. Stoga je u liturgiji bila istaknuta osobita vrijednost koju imaju znaci biskupske službe: papinski palij i Ribarev prsten. Tekstovi koji su čitani u tijeku svečane liturgije izričito su upućivali na Krista, zaglavni kamen Crkve (Ef, 2,20) i Petra kojeg Krist poziva da bude “Petar-Stijena” (Mt, 16,18). I samo mjesto na kojem se slavilo puno je simbolike, na tako svečan dan vjernici su okupljeni sa svojim Prvosvećenikom na istomu mjestu na kojem je Petar svojom krvlju ispovjedio vjeru zajedno s mnogim drugim kršćanima koji su zajedno s njim posvjedočili. Na središnjoj lođi vatikanske bazilike bila je izvješena tapiserija s motivom čudesnog ribolova (Iv, 21,1-8) koja je prikazivala Isusov dijalog s Petrom.

Obred ustoličenja pape Benedikta XVI. i uvođenja u službu simboličnim činom stavljanja papinskog palija i Ribareva prstena novom Petrovu nasljedniku uslijedio je nakon Evanđelja.
Palij je uska vrpca od bijele vune u obliku grčkog slova Y koju papa i metropoliti nose oko vrata, a simbolizira Kristovo raspeće. Papinski palij ukrašen je s pet crvenih križića i pričvršćuje se iznad misnice. Palij je znak Papine vlasti nad Rimskom crkvom a simbolizira Dobrog Pastira, Isusa koji uzima na svoje rame izgubljenu ovcu, ali i trostruki Isusov odgovor Petru da pase ovce i jaganjce njegove. Prsten koji je tijekom svečanog čina udijeljen Papi zove se još i Ribarev prsten. Već od prvog stoljeća prsten je znak biskupske službe. Ribarev prsten s likom-pečatom apostola Petra i barke označava zadaću koja je povjerena Petru da učvršćuje svoju braću. Papino ime uz papinski pečat, predstavlja simbol Papine pastirske službe.
Palij je Svetom Ocu stavio čileanski kardinal Jorge Arturo Medina Estevez, dok je Ribarev prsten Papi na ruku stavio državni tajnik Svete Stolice i subdekan Kardinalskog zbora kardinal Angelo Sodano. Papi je potom prišlo dvanaest predstavnika vjernika koji simboliziraju sveopću Crkvu: kardinal, prezbiter, đakon, biskup, redovnik, redovnica benediktinka, bračni par iz Koreje s djetetom, djevojka iz Šri Lanke i mladić iz DR Konga koji su izrazili poslušnost novom Petrovu nasljedniku. Za to vrijeme zbor je pjevao himan “Tu es Petrus”, “Ti si Petar”.
Kako li smo se osjetili napuštenima nakon odlaska Ivana Pavla II.! Pape koji je 26 godina bio naš pastir i putokaz u hodu kroz ovo vrijeme. On je tada prelazio prag prema drugome životu – ulazeći u otajstvo Boga. No taj korak nije prelazio sam. Tko vjeruje, nije nikada sam – nije sam u životu, a niti u smrti, istaknuo je papa Benedikt XVI. u propovijedi. “I sada, u ovom trenutku, ja slabi sluga Božji moram preuzeti ovaj nečuveni zadatak, koji uistinu nadilazi svaku ljudsku sposobnost. Kako to mogu učiniti? Odakle mi sposobnost da to učinim? Vi ste, dragi prijatelji, upravo zazvali čitav zbor svetih, predstavljen nekolicinom velikih imena povijesti Božjeg ophođenja s ljudima. Na taj način, i u meni oživljava ova svijest: nisam sam. Ne moram sam nositi ono što po istini nikada ne bih mogao sam nositi, rekao je Papa.
Crkva je živa – to je čudesno iskustvo ovih dana. Upravo za žalosnih dana papine bolesti i smrti to se pred nama očitovalo na predivan način: Crkva je živa. I Crkva je mlada. Ona u sebi nosi budućnost svijeta te stoga i svakome od nas pokazuje put prema budućnosti, istaknuo je Sveti Otac.
Papa je pozdravio i “sve one koji još nisu u punome zajedništvu s nama”, “braću iz židovskoga naroda” ali i sve ljude našeg doba.
“Moj istinski program djelovanja jeste taj da ne vršim svoju volju, da ne slijedim svoje ideje, nego da, zajedno s čitavom Crkvom, osluškujem riječ i volju Gospodnju i dopustim da me On vodi, tako da On sam vodi Crkvu u ovom času naše povijesti”, rekao je Papa. Današnje je čovječanstvo, rekao je Papa posluživši se Isusovom prispodobom, izgubljena ovca koja u pustinji ne nalazi više put. Bog ne napušta čovječanstvo u tome jadnom stanju, on mu ide ususret, stavlja ga na svoja ramena, on je dobri pastir koji žrtvuje svoj život za ovce svoje.
Sveti Kristov nemir mora nadahnjivati pastira, njemu ne može biti svejedno što mnogi žive u pustinji. A pustinje su mnoge. Tu je pustinja siromaštva, pustinja gladi i žeđi, pustinja napuštenosti, samoće, razorene ljubavi. Tu je pustinja nepoznavanja Boga, pustoši u duši koja više ne poznaje čovjekovo dostojanstvo i njegov put. Vanjske se pustinje množe u svijetu, jer su unutarnje pustinje postale tako prostrane. Zato blaga zemlje nisu više u službi izgradnje Božjega vrta, u kojem, svi mogu živjeti, već su u službi izrabljivanja i uništavanja, istaknuo je Papa. Čitava Crkva i njezini pastiri moraju se pokrenuti da izvedu ljude iz pustinje, prema životu, prema prijateljevanju sa Sinom Božjim, prema onome koji nam daje život u punini. “Ne otkupljuje moć, već ljubav”, uskliknuo je Papa. To je Božji znak: On sam je ljubav, dodao je. Koliko put želimo da pokaže svoju snagu, da porazi zlo i stvori bolji svijet. Sve ideologije moći se opravdavaju tako, opravdavaju uništavanje onoga što bi se opiralo napretku i oslobađanju čovječanstva. Mi trpimo zbog Božjeg strpljenja, ali i trebamo njegovo strpljenje. Krist nam govori da će svijet spasiti Raspeti, a ne oni koji razapinju. “Svijet je otkupljen strpljivošću Božjom, a razara se nestrpljivošću ljudi”, istaknuo je Papa. Papa je potom pozvao vjernike da mole za njega da nauči ljubiti Gospodina i njegovo stado, “vas, svetu Crkvu”.
Mreža evanđelja, nastavio je Papa u propovijedi, izvlači čovjeka iz voda smrti i vodi nas sjaju Božje svjetlosti, u pravi život. Poslanje je ribara ljudi, po Kristovu primjeru, izvući ljude iz slane vode svih otuđenja prema zemlji života, prema Božjem svjetlu. Mi nismo slučajni i besmisleni ishod evolucije, svaki je od nas “plod Božje namisli”, svaki je od nas željen, voljen i nužan. Nema ništa ljepše no biti zahvaćen evanđeljem, iznenađen evanđeljem, Kristom, nema ništa ljepše no upoznati Krist i drugima govoriti o svom prijateljstvu s njim. Na kraju svoje propovijedi Benedikt XVI. podsjetio je na riječi koje je izgovorio papa Ivan Pavao II. preuzimajući 1978. godine papinsku službu: “Ne bojte se, otvorite širom vrata Kristu”. Papa je pozvao sve da se bez straha potpuno otvore Kristu, jer neće time izgubiti ništa od onoga što život čini slobodnim, lijepim i velikim. “Da, otvorite, širom otvorite vrata Kristu – i naći ćete pravi život”, rekao je Papa na kraju svoje homilije. Papina je propovijed prekidana pljeskom 35 puta, a završetak popraćen višeminutnim pljeskom i ovacijama stotina tisuća vjernika. Molitva vjernika molila se na njemačkom, francuskom, arapskom, kineskom i portugalskom jeziku.
Misa je završena svečanim Papinim blagoslovom i molitvom Kraljice neba.

U papamobilu Papa se provezao među mnoštvom okupljenih vjernika, koje je stojeći i s osmjehom na licu pozdravljao i blagoslivljao. Iza njega su sjedili osobni tajnik mons. Georg Gaenswein i ceremonijar nadbiskup Piero Marini. Papina je vožnja bila praćena tokatom i fugom u D-molu Johanna Sebastiana Bacha.
Samo na Trgu Sv. Petra i u Ulici pomirenja okupilo se oko 300.000 hodočasnika, a ostalih pedesetak tisuća misu su pratili na velikim zaslonima na različitim mjestima u Rimu. Trg je bio ukrašen sa 7.000 ruža i gotovo 20.000 tisuća ostalih cvjetova pristiglih iz San Rema. Isticale su se i bavarske bijelo-plave zastave mnoštva hodočasnika iz Papina rodnog kraja. Bavarsko je izaslanstvo imalo počasno mjesto na trgu. Predvodio ga je premijer Edmund Stoiber koji je iznajmio “airbus”, i na svečanost pozvao mnoge krajevne političke i vjerske uglednike, među njima evangeličko-luteranskog biskupa Johannesa Friedricha, predsjednika židovske kulturne zajednice Wuerzburga Josefa Schustera. Među više od 130 državnih izaslanstava iz cijeloga svijeta, bili su njemački kancelar Gerhard Schroeder i predsjednik Horst Koehler, poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski, češki predsjednik Vaclav Klaus, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, brat američkog predsjednik Jeb Bush, francuski premijer Jean-Pierre Raffarin, britanski princ Philip, španjolski kraljevski par Juan Carlos i Sofia, švedski kralj Carl Gustaf i princ Albert od Monaka. Hrvatsku su predstavljali predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i pročelnik kabineta predsjednika RH Hrvoje Cvitanović. Papa je nakon svečanosti u bazilici primio visoka izaslanstva, pozdravivši najprije njemačko i talijansko.