Zrin, (IKA) – Sedamdeset i četvrta obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u subotu 9. rujna u ovom povijesnom hrvatskom mjestu. Program obilježavanja započeo je molitvom ispred križa podno Starog grada Zrina, te mimohodom do mjesta srušene župne crkve Našašća sv. Križa koju su 1943. godine srušili partizani.

Misno slavlje na mjestu srušene crkve predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, domaćim biskupom Vladom Košićem, generalnim vikarom Biskupije i ravnateljem Zaklade za obnovu crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušićem i dvadesetak svećenika. Ova obljetnica okupila je brojne hodočasnike pristigle iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognane Zrinjane i njihove potomke.

Na početku sve okupljene pozdravio je biskup Košić podsjetivši kako je Zrin na današnji dan 1943. srušen, a Zrinjani pobijeni i protjerani. Biskup je i pozvao na molitvu za sve žrtve i Domovinu. „Molimo da naša Domovina bude slobodna od svih ucjena i da Hrvat može slobodno živjeti kao zadovoljan stanovnik svoje domovine. Kao što je rekao u jednom svom govoru biskup koji potječe iz župe Zrin, Ivica Petanjak, molimo da i Hrvati imaju onoliko prava koliko i nacionalne manjine u RH. Molimo i za to da se Zrinjanima vrati oduzeta imovina i da se ovdje mogu osjećati kao svoj na svome”, rekao je biskup Košić pozdravivši sve okupljene, a posebno biskupe Mrzljaka i Petanjka.
U homiliji biskup Mrzljak je rekao kako su kršćani prvih stoljeća slavili euharistiju na grobovima svojih pokojnika, posebno svojih mučenika, a mi u Hrvatskoj gotovo da i ne trebamo stavljati moći mučenika u oltare jer je cijela naša zemlja natopljena krvlju istih. „Gdje god dođemo mogli bismo staviti oltar i staviti euharistiju jer će on zasigurno biti nad grobom nekog mučenika. Mučeništvo našeg naroda, posebno, u novijem vremenu možemo pratiti od Bleiburga, preko Teznog, Macelja te cijelom trasom križnog puta koja vodi preko Varaždina, Podravinom, pa sve do Vukovara. Sve je to posuto kostima naših mučenika. I ovdje, na ovom mjestu, mi slavimo euharistiju na grobovima mučenika. Na mjestu gdje počivaju zemni ostaci mnogih, a za koje ne znamo. Sigurno da si danas ovdje postavljamo mnoga pitanja, ali ponajprije, mi smo danas ovdje došli iskazati poštovanje i ljubav prema onima koji su tu živjeli, stradali, mučeni i ubijeni, a kojih se mnogi još uvijek sjećaju. Mi želimo na neki način poručiti da nisu zaboravljeni, da ih se sjećamo u svojim mislima ali i s kršćanskom vjerom koja govori da čovjek ne može nestati, da čovjek ne može biti prešućen, da ne može otići u ništavilo, nego da čovjek ima neki svoj konačni cilj kamo treba doći. Često se do tog cilja dolazi upravo mučeničkom smrću”, rekao je biskup Mrzljak.

Osvrnuvši se na komunističke zločine biskup Mrzljak je upozorio kako se istina još uvijek teško probija do javnosti. „I komunistički zločini koji su se dogodili u to vrijeme, a i oni koji su se događali kasnije kroz više od 40 godina, bili su prešućivani. To nas je boljelo, jer o njima nismo smjeli govoriti, potajno smo se tek molili. Istina se teško probijala i zločin komunističkog totalitarnog sustava ne sastoji se samo od ubijanja ljudi već i od ubijanja svijesti i duše čovjeka jer o žrtvama se nije smjelo govoriti, a zločince smo morali veličati. Na žalost ni danas nismo došli do trenutka kada možemo slobodno govoriti o tome, istraživati o njima, iskazivati im dužno poštovanje i još više cijeniti onu žrtvu koju su podnijeli za sve nas”, poručio je propovjednik te dodao kako istina jednom mora izaći na vidjelo. „Možda ponekad krivo razumijemo rečenicu da treba zaboraviti prošlost, a okrenuti se prema budućnosti. Dakako, da prošlost ne možemo više vratiti i ispraviti, ali moramo doznati istinu o prošlosti i dok god ta istina ne dopre do naše svijesti mi ne možemo slobodno dalje ići u budućnost. Prošlost će nas opterećivati sve dok ne budemo znali pravu istinu”.

Biskup Mrzljak je rekao i kako se danas ovdje molimo za konkretne osobe, čijih se imena sjećamo. „Mi nećemo licitirati s brojkama nego ćemo staviti i obilježiti konkretna imena stradalih. To su ti ljudi, to su ta djeca i starci koji su ovdje ubijeni, a za koje su neki željeli da nestanu. Njihova imena treba zabilježiti, ne samo brojke jer s brojkama se neprestano manipulira i preuveličava. Jako je važno znati poimenice sve stradale žrtve na bilo kojem području Hrvatske jer to su bili naš bližnji, roditelji, sestre, braća”, zaključio je na kraju biskup Mrzljak.

Nakon popričesne molitve okupljenima se obratio biskup Petanjak. On je zahvalio hodočasnicima na dolasku i svima stavio na srce riječi biskupa Vlade koji je rekao da je potrebno sanjati kako će ovo povijesno mjesto oživjeti i dobiti značenje kakvo zaslužuje.” Dragi hodočasnici neka vas kod Nebeskog Oca zagovaraju svi zrinski mučenici… I Mi poput Marije moramo stajati pod križem i nositi taj svoj križ, ali moramo vjerovati i vjerujemo da ćemo i uskrsnuti. Da ćemo jedanput gledati tu uskrslu Hrvatsku. Dosta je da je naša Domovina samo razapeta, jednom moraju i te rane procvjetati i donijeti plod”, poručio je na kraju biskup Petanjak.