Istina je prava novost.

MISA ZA DOMOVINU U ZAGREBU

“Naša ‘Lijepa domovina’ nije tako velika, a i naš hrvatski narod nije tako brojan da bismo si mogli priuštiti luksuz nezdravih podjela, uskogrudnih nadmetanja i radikalizacije društveno političke javnosti. Iako nije naš zadatak donijeti sud o zadnjim izborima za mjesnu upravu, čini nam se da oni između ostalog svjedoče i volju građana o potrebi suradnje različitih političkih skupina", rekao je, između ostaloga, predvoditelj euharistije nadbiskup Bozanić.

Zagreb, 30. 5. 2001. (IKA) – Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić predvodio je misu za domovinu na današnji praznik Dan državnosti u zagrebačkoj crkvi Sv. Marka. Suslavili su apostolski nuncij nadbiskup Giulio Einaudi, vojni biskup Juraj Jezerinac i brojni svećenici. U prigodnoj je propovijedi zagrebački nadbiskup istaknuo kako je katolička vjera jedna od bitnih sastavnica hrvatske povijesti i kulture. “Za sudjelovanje u velikom i lijepom zadatku neumornog nastojanja oko općeg dobra naša nam kršćanska vjera ne pruža neke posebne strateške instrumente niti institucijske obrasce koje bi valjalo primjenjivati, nego nas potiče da pridonosimo zajedničkom traganju sa svim ljudima dobre volje”, rekao je nadbiskup. Govoreći o putokazima koje pruža katolička vjera, nadbiskup je istaknuo kako opće dobro mora biti predmetom neumornog nastojanja da se postigne ono što će služiti većini ljudi, što će omogućiti poboljšanje položaja najsiromašnijih i najslabijih. Veličina je politike, smatra zagrebački nadbiskup, u tome da prepozna, uključi i unaprijedi najbjednije i isključene, i da iskorijeni nečovječne uvjete života. Također političko nastojanje ne smije voditi računa samo o interesu onih na vlasti, ili pojedine skupine ljudi, niti samo o interesu suvremenika nego i budućih naraštaja, ne gubeći nikada iz vidika trajni napredak cjelokupne zajednice. “Vladati ne znači izdići se nad narodom i iscrpljivati se u nadmetanju. Vlast je ili služba narodu ili je zastranjivanje. Oni kojima je vlast povjerena nose veliku odgovornost. Do njih je da u trajnoj zauzetosti traže i nalaze pravedna i najbolja moguća rješenja koja će osigurati potrebne uvjete za razvoj svih dijelova društva, posebno ona rješenja koja je moguće ostvariti bez odlaganja. Ne smije se pri tom omalovažavati ičija nevolja. Ne smije se uskratiti briga za sve dobre i društvene skupine. Osobito je neprihvatljivo zamagljivati stvarne razloge određenih postupaka ili njihovim propuštanjem skretati pozornost javnosti na sadržaje koji ne pridonose izgradnji pravih vrijednosti”, upozorio je propovjednik. Potrebno je također poštivati protivnika jer i on posjeduje dio istine. Poštenje i pravednost nalažu nam da se suočimo sa svojom djelomičnošću i da poštujemo ono što je vrijedno kod drugih. Nadalje, rekao je nadbiskup, potrebno je otvaranje prema katoličkoj univerzalnosti, posebice prevladavanjem svakog nacionalizma i rasizma u smislu riječi sv. Petra: “Sad uistinu shvaćam da Bog nije pristran, nego – u svakom je narodu njemu mio onaj koji ga se boji i čini pravdu”. Konačno, perspektiva je Evanđelja sveopća namjena dobara i pravedna razdioba zemaljskog bogatstva u smislu riječi iz prvog misnog čitanja: “Tko ima dobra ovoga svijeta i vidi brata svoga u potrebi pa zatvori pred njim srce – kako ljubav Božja ostaje u njemu?” Nadbiskup je pozvao sve na međusobno poštivanje te suradnju oko općeg dobra i zajedničkog napretka. “Naša ‘Lijepa domovina’ nije tako velika, a i naš hrvatski narod nije tako brojan da bismo si mogli priuštiti luksuz nezdravih podjela, uskogrudnih nadmetanja i radikalizacije društveno političke javnosti. Iako nije naš zadatak donijeti sud o zadnjim izborima za mjesnu upravu, čini nam se da oni između ostalog svjedoče i volju građana o potrebi suradnje različitih političkih skupina. Nije mudro, razborito pa ni zdravo da ijedna od njih umišlja da ima dovoljno ljudi, znanja i sredstava da bi mogla isključivo i bez usuglašavanja upravljati sveukupnim djelatnostima. Nema istinske demokracije bez demokratskog ponašanja, a to znači naučiti upoznati i priznati drugoga, pretpostavljati razgovor suprotstavljenih, razvijati dijalog i smisao za kompromis, dati prevagu razumu nad strašću te odstraniti nasilja i laž”, zaključio je propovjednik. Kako je dalje rekao, stav Crkve ostaje na liniji Drugoga vatikanskog sabora što je više puta isticano. “Ne želimo se uključiti u konkretne političke opcije određene stranke, ali u isto vrijeme želimo na sebi vlastiti način surađivati s onima kojima građani demokratskim putem povjere brigu za opće dobro promičući napredak pojedinca, hrvatskog naroda i svih građana naše domovine. U tom vidu želimo dati poseban doprinos toliko potrebnom procesu pomirenja i obnovi povjerenja među građanima Hrvatske. Sa crkvene strane, kao temeljne vrijednosti za koje se razložno može pretpostaviti da bi bile prihvatljive svim savjesnim i odgovornim skupinama u našem društvu, želimo se zalagati i surađivati kad se radi o vrijednosti ljudskoga života i pravu na život od začeća do naravne smrti u što je neupitno uključeno čovjekovo dostojanstvo, zatim kad se radi o braku i obitelji kao temelju civilizacije ljubavi, nadalje o školi i odgoju novih naraštaja te promicanju i čuvanju kulturnog identiteta”, poručio je nadbiskup.
Na misi su bili nazočni predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, premijer Ivica Račan, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i brojni visoki državni dužnosnici. Pjevao je zbor crkve Sv. Marka pod ravnanjem mo. Vladimira Kranjčevića, a na početku je sve nazočne pozdravio župnik te crkve mons. Franjo Prstec. (i05578hr/kj)