Rijeka, (IKA) – Misu za početak akademske godine predvodio je u riječkoj prvostolnici u nedjelju 21. listopada riječki nadbiskup Ivan Devčić. Katedrala Sv. Vida bila je ispunjena studentima i profesorima s riječkih fakulteta, među kojima je bio i rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin. Osvrćući se na prvo čitanje koje govori o žrtvi Božjeg sluge, nadbiskup Devčić poručio je studentima i profesorima da ih tijekom akademske godine neizbježno očekuju mnoge žrtve, odricanja, pa i trpljenja i potrebno je moliti da ih prihvatimo s nadom koja ih može učiniti plodnima. Božja riječ nas poziva i potiče da s nadom idemo u susret novoj akademskoj godini i svakoj godini u našem životu, ma što nam ona donijela. Također, pozvani smo breme studiranja i poučavanja nositi s nadom da će nam se to jednog dana isplatiti, ali i s ljubavlju prema narodu iz kojeg smo potekli i koji nam omogućuje studiranje, očekujući da mu po završetku studija pomognemo kako bi ugledao bolje i svjetlije dane, istaknuo je nadbiskup Devčić, dodajući da nas Božja nas riječ poziva da svom radu pristupamo s većom socijalnom sviješću i osjetljivošću. Govoreći o riječima iz Poslanice Hebrejima: “Čvrsto se držimo vjere!” istaknuo je kako nam te riječi dozivaju u svijest Godinu vjere koju je 11. listopada ove godine papa Benedikt XVI. otvorio u Vatikanu za cijelu Crkvu, a 13. listopada otvorena je u katedrali Sv. Vida. Svetog Oca na slavljenje Godine vjere potaknula je sve veća kriza vjere u današnjem svijetu, ne samo vjere u Boga nego i vjere u čovjeka, što se manifestira i kao gubitak povjerenja ljudi jedinih u druge. “Nema se više povjerenja u institucije, u društveni i ekonomski poredak, u politiku i znanost, a što je najgore, ni pojedinac pojedincu, ni čovjek čovjeku više ne vjeruje. Mi kao kršćani smatramo da je ta sveopća kriza povjerenja i gubitak vjere u budućnost posljedica slabljenja vjere u Boga i u njegovu djelatnu prisutnost u svijetu”, istaknuo je nadbiskup i dodao da vjera rađa nadom, a jedna se i druga dokazuju sebedarnom ljubavlju. Vjera ne želi obezvrijediti važnost znanosti, premda ima onih koji zagovaraju takvo mišljenje, no to nije izvorni kršćanski stav, upozorio je riječki nadbiskup, dodajući da kršćanstvo ne prezire znanost niti smatra da se ona protivi vjeri. “Naprotiv, vjera u otkrićima znanosti nalazi potvrdu za ono što prihvaća na temelju Božje objave i istodobno očekuje da i znanost spozna i prihvati kao nadopunu svojih spoznaja ono što ona spoznaje na temelju Božje objave čovjeku.” Bog je čovjeku dao razum da bi njime upoznavao tajne prirode, kao što mu je dao i sposobnost za vjerovanje, kako bi na temelju povjerenja mogao prihvaćati i ono što mu drugi priopćuju, a sam to nije spoznao niti će možda ikad spoznati. I jedno i drugo služi izgrađivanju ljudske zajednice i unapređivanju svega Božjeg svijeta. Nadbiskup Devčić povukao je paralelu Isusove škole i današnjih studentskih propitkivanja. Isusove učenike stalno je mučila sumnja jesu li pogriješili što su izabrali baš njegovu školu. I današnje studente muče katkad takva pitanja s obzirom na izbor studija i na mogućnost zapošljavanja nakon što ga završe. Treba se krstiti Isusovim krstom, tj. radikalno se odreći svoga egoizma i staviti se, poput njega, na stranu ljubavi i služenja, a sve u vjeri i nadi da je to jedini ispravni i čovjeka dostajan način života, rekao je nadbiskup postavivši pitanje ne bi li, uz ostale predmete koji će se ove akademske godine slušati i polagati, trebalo ponešto poraditi i na moralnom i vjerničkom oblikovanju sebe, dakako, u Isusovoj školi koja je otvorena za sve koji je žele pohađati? Jer, kakva korist od znanja i znanosti, ako su u rukama ljudi kojima je stalo samo do sebe i svojih ciljeva, u rukama takvih, dakle, koji se nisu krstili Isusovim krstom ljubavi i služenja?