Beograd, (IKA) – U Beogradu je 6. travnja slavljena misa zadušnica i priređena komemoracija za papu Ivana Pavla II. Prije mise u katedrali Blažene Djevice Marije redovnice, mladi, među kojima su bili i pravoslavne vjeroispovijesti, obitelji te svećenici molili su za Papu, a u Knjigu žalosti molitelji su upisali svjedočanstva o tome kako se Papa cijenio i u toj zemlji.
Misu zadušnicu predvodio je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar zajedno s apostolskim nuncijem u SiCG nadbiskupom Eugenijem Sbarbarom, apostolskim egzarhom za Vojvodinu mons. Đurom Džudžarom i svim svećenicima Beogradske nadbiskupije. Na misi je bio nazočan i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Pavle s izaslanstvom, predstavnici Slovačke evangeličke crkve u Vojvodini, najviši predstavnik Islamske zajednice u SiCG beogradski imam Muhamed Jusufspahić, predsjednik Židovske vjerske zajednice u Srbiji i Crnoj Gori rabin Israel Singer i više svećenika svih vjerskih zajednica kao i nekoliko bogoslova s Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta iz Beograda. Od državnih vlasti bili su prisutni predsjednik skupštine Srbije Predrag Marković, ministar vjera dr. Milan Radulović te više od 40 veleposlanika s njihovim suprugama iz gotovo svih veleposlanstava u Beogradu – od Gane, Irana i Japana do Italije.

Na početku mise nuncij Sbarbaro nazočnima je predstavio ne samo životni put pape Ivana Pavla II., nego nadasve dubinu njegove misli i kontemplacije. U propovijedi je nadbiskup Hočevar istaknuo kako je Papina kontemplacija, uronjenost u beskonačni ocean Trojstvene ljubavi, autentična sinovska predanost Bogorodici, ukorijenjenost u najdublje dubine otajstva Crkve i svete tradicije, njegovo živo sjedinjenje s općinstvom svetih uključila ga u životnu borbu za spas svijeta, ta ga ujedno izgradilo za tisućljetnu ličnost. “Tom unutrašnjom duhovnom slobodom kreće se po zemlji, moru i zraku, ali se na osobit način kreće po tolikim povijesnim krivuljama i problemima, te Crkvi i čovječanstvu ukazuje na prave putove: putove praštanja i pomirenja, razumijevanja i surađivanja, čuvanja dostojanstva svakog čovjeka i naroda, izgrađivanja društvenog života u istini i pravdi, pozivajući kršćane na novo jedinstvo, sve one koji vjeruju na novu solidarnost, a čitavo čovječanstvo na novu komunikaciju, uz pretjecanje u poštovanju i ljubavi”, istaknuo je nadbiskup Hočevar.
Po ovoj logici sve postaje logično i jasno. Proglašavajući Godinu euharistije, Papa ulazi u Veliki tjedan Muke, Smrti i Uskrsnuća Isusa Krista, suobličavajući se sasvim Njemu, da bi na vrhuncu Uskrsne osmine, na vrhuncu radosti, na vigiliju nedjelje Božjeg milosrđa mogao prijeći “prag nade”. Mi se danas od tog anđela mira ne opraštamo, već se želimo s njegovom porukom samo dublje sjediniti, ponijeti sa sobom ovu biblijsku sliku traženja kako bi jedni druge pretjecali u poštovanju, ljubavi i darivanju priznanja, kako bismo danas zaživjeli Blaženstva, rekao je nadbiskup Hočevar.

Nakon mise uslijedila je svečana komemoracija, koju je vodio isusovac o. Petar Galauner. Prvi je na komemoraciji govorio patrijarh Pavle, a potom su uslijedili govori predstavnika drugih vjerskih zajednica, te zatim predsjednika skupštine Srbije Predraga Markovića i ministra vjera u Vladi Republike Srbije dr. Milana Radulovića. Na misi zadušnici je pjevao katedralni zbor iz Beograda, uz orguljašku pratnju vlč. Jurija Devetaka, a u komemoraciji zboru se pridružio i akademski zbor “Belcanto 063” iz Beograda sa solistima i izveo djela kompozitora Aleksandra Simića, koje su nastale nadahnućem Papina “Rimskog triptiha”.
Katedrala je bila premala da primi mnoštvo vjernika i ostalih Beograđana, koji su na taj način željeli odati svoje poštovanje pokojnom papi Ivanu Pavlu II.
I poljski vjernici su za pokojnog Papu slavili u Beogradu misu na poljskom jeziku, a predvodio ju je u zajedništvu s nadbiskupom Hočevarom vojni kapelan na Kosovu vlč. Ladislav Kolicki.
Na dan Papina ukopa u petak 8. travnja ponovno su zazvonila zvona svih katoličkih crkava, ali i svih 49 zvona pravoslavnih crkava. Televizijski prijenos Papina ukopa organizirale su državna televizija i B 92. Sve su tiskovine u zemlji s velikom pozornošću pratili i prenosili sve događaje iz Vatikana uz posebne priloge o životu i djelu preminulog Pape.