Misa zadušnica kraj Husine jame na Vagnju
Husina jama: Misa zadušnica za nevine žrtve jugokomunističkog zločina
Vaganj
U subotu 1. rujna na Vagnju, između Sinja i Livna, slavljena je misa zadušnica za mnogobrojne nevine žrtve koje su jugokomunisti likvidirali bez ikakva suda i ubacili u Husinu jamu. U jami se nalaze kosti između 500 i 1500 osoba.
Vaganj, (IKA) – Na Vagnju, između Sinja i Livna, održana je 1. rujna misa zadušnica za mnogobrojne nevine žrtve koje su jugokomunisti likvidirali bez ikakva suda i ubacili u Husinu jamu u II. svjetskom ratu. Kasnije su je zatrpali velikom količinom raznoraznog otpada.
Misno slavlje predvodio je vicepostulator postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće” fra Miljenko Stojić, u suslavlju s 20-ak svećenika. Sudjelovao je oko 4000 vjernika.
„Na ovo mjesto u ovaj subotnji dan zacijelo nas nije dovela mržnja prema nekome, osveta, već nas je dovela ljubav prema nevinim žrtvama, ljubav prema dobru. Iskazujemo poštovanje životu tamo gdje su ga bezobzirno gazili. Kršćanski je ovo stav od samih početaka. Ti naši predšasnici marno su zapisivali svoje žrtve, svoje mučenike, da bi kasnijim naraštajima svijetlili u životu. Zato znamo danas za njih, zato im se klanjamo i kad nam je teško sjećamo se da se sve može nadvladati vjerom u Boga”, riječi su fra Miljenka Stojića. U propovijedi također je istaknuo važnu ulogu Katoličke Crkve u hrvatskom narodu koja “…kao uvijek kroz povijest, nije se dala i ne da se ušutkati. Nastavlja onim stopama koje joj je u novije vrijeme zacrtao bl. kardinal Alojzije Stepinac. Oprašta svakome, ali ljubomorno čuva svoje mučenike.”
Nakon mise zadušnice uslijedio je komemorativni dio. Vijence su položili predstavnici mnogobrojnih udruga, kao i predstavnici civilnih vlasti te Ministarstva hrvatskih branitelja. Među njima bili su i alkari koji su se počeli uključivati u ovaj događaj.
Husina jama nalazi se uz staru cestu između Sinja i Livna na predjelu zvanom Vaganj. Od 1944. do završetka II. svjetskog rata u nju je bačeno između 500 i 1500 osoba. Obilježavanje ovog događaja započelo je 1999. zahvaljujući velikom trudu i zalaganju dr. fra Bože Norca Kljaje, umirovljenog profesora splitskog KBF-a.