Križevci, 10. 8. 1997. (IKA) – U povodu 51. obljetnice smrti grkokatoličkoga križevačkog biskupa dr. Janka Šimraka 9. kolovoza, u 11sati u križevačkoj katedrali, gdje počivaju i posmrtni ostaci pokojnoga biskupa, slavljena je misa zadušnica, a zatim izmoljena panahida – zadušna molitva – za sve biskupe te biskupije, počevši od Simeona Vratanje, koji je 1611. godine obnovio zajedništvo sa Svetom Stolicom, pa sve do danas.
Dr. Janko Šimrak bio je prije drugoga svjetskog rata najistaknutiji, često polemički, katolički novinar i publicist, urednik “Hrvatske straže” i drugih časopisa. Godine 1942. Sveti ga je Otac imenovao križevačkim biskupom, ne tražeći ni mišljenje ni pristanak ondašnjih vlasti, u skladu s činjenicom da Sv. Stolica nije priznala državu NDH. Zbog toga je biskup Šimrak imao u državi znatnih neprilika. Na biskupskim konferencijama u Zagrebu, počevši od srpnja 1941, najodređenije se, zajedno s nadbiskupom Stepincem, zauzimao protiv prisilnog pokatoličavanja pravoslavnih, što je vršeno pod pritiskom tadašnjih vlasti. Gdje mu je bilo moguće, preuzimao je pravoslavne župe formalno u svoju biskupiju bez ikakvog prelaženja, čak bi vjernicima otvoreno rekao: “Imat ćete moga svećenika dok vam bude potrebno”. Grkokatolički svećenici tako su sačuvali neke pravoslavne crkve i poslije rata ih ponovno predali pravoslavnima. Dr. Šimrak bio je najpoznatiji stručnjak za povijest hrvatskih grkokatolika, Žumberčana. Odmah poslije rata bio je uhićen od nove komunističke vlasti zbog optužbi za suradnju s ustašama. Od posljedica postupaka u zatvoru ubrzo je, godine 1946. godine, i umro.
Obilježavanje obljetnice smrti biskupa Šimraka priredio je žumberački vikarijat.