Zadar, (IKA) – Misu zahvalnicu sa svečanim “Tebe Boga hvalimo” za proteklu godinu 31. prosinca u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Izdvojio je niz istaknutijih, izvanrednih događanja u životu Crkve u svijetu, domovini i nadbiskupiji koja su obilježila proteklu godinu, iznoseći pritom neka upozorenja i ohrabrenja. “I prošla je godina bila put prema Ocu, gospodaru povijesnih zbivanja. Gledano očima vjere, sve je bilo na naše spasenje: ugodno i neugodno, uspjesi i neuspjesi, križevi i radosti. Tako Bog postavlja događanja i povijest i hvala mu za sve. Imamo za što zahvaljivati: za obitelji, život našeg društva u kojem je puno pozitivnog ali i negativnog. Sloboda, dostojanstvo i napredak – koliko čežnje u tim riječima, a koliko krivih koraka, muka i propinjanja da idemo naprijed”, rekao je nadbiskup Prenđa, u zahvalnosti Bogu za hod naprijed. Što god se dogodilo, bio je s nama na našem putu i nije nas zaboravio. Vodio je brigu o svakom našem trenutku, prisutan u radosti i žalosti, rekao je nadbiskup, potaknuvši vjernike da misle na vrijeme koje Gospodin dariva našoj obitelji, Crkvi, svijetu, čovječanstvu. On je glava obitelji, srce i cilj ljudske povijesti. “Na kraju građanske godine po Božjoj smo riječi dobili poruku koja unosi mir u naša srca, daje sigurnost za naš hod, osvjetljava naše probleme i teškoće. Bog je sišao po jednoj obitelji i ušao u obitelj da bi po svome Sinu podigao i posvetio sve obitelji, ljude i događaje u povijesti. Došao je, ali i trajno ostao među nama Bog”, poručio je nadbiskup Prenđa, potičući na razmišljanja o protekloj godini postavljanjem nekih pitanja: koliko su življene vrijednosti u društvu, što sa znakovima umora civilizacije koja se zatvara životu, bježi od Božjeg zakona i teži nekim neprirodnim, negativnim strujanjima u svom ponašanju, društvenim strukturama, zakonima i ustavima. Ipak, bilo je i svjedočenja i zalaganja za život, za evanđeoske vrednote, naravni red u čovjeku, red i moral, istaknuo je nadbiskup Prenđa.
Proteklu godinu nadbiskup smatra i godinom čvrstog koraka pape Benedikta XVI. “Mnoga događanja koja on predvodi ohrabruju i potiču izgradnju mira i kršćanskih crkava u svijetu te bratstva među ljudima” rekao je, istaknuvši i njegov potpis Kompendija Katekizma Katoličke crkve. S Ivanom Pavlom II. izgrađivao je Veliki katekizam, a sad je stvorio i sažetak gdje vidimo nauk Crkve i što kaže o brojnim pitanjima vremena i suvremenog čovjeka. Protekla godina je bila i godina susreta poglavara kršćanskih Crkava: katoličkih, pravoslavnih, anglikanaca, kopta, armenskih, rekao je nadbiskup, dodavši da svi u Papi vide točku prema kojoj ide nada svijeta za istinom, pravednošću i vrijednostima koje Crkva nosi. Zahvalio je Bogu i za Crkvu u Hrvatskoj, u stvaranju kršćanskog mentaliteta i nastojanja za evanđeoskom prožetošću hrvatskog društva. Upozorio je da osjećamo i suprotne procese, određene organizirane sile koje se ne mire s tim da Crkva ima duhovnog utjecaja i misle da je Crkva neka politička snaga. “Crkva to ne želi biti. Ona ima drugi cilj i poslanje. Poslana je ponijeti Božje svjetlo, snagu i život ljudima, da ih podrži u Dobru i pomogne im u izgradnji obitelji i društva”, kazao je. “Crkva u tome ne odustaje od svog utjecanja i poslanja. Pozvana je dati vrednote hrvatskom društvu. Svi koji to ne razumiju smatraju da Crkva ima druge namjere. Ali, ostalo je puno starog mentaliteta koje nas je pritiskalo 50 godina. Zato nije čudo da se ne razumije zašto Crkva govori o životu, protiv pobačaja, ubojstva, nepravdi, bori se za poštivanje nedjelje. Ne shvaćaju to mnogi kojima je vrednota i bog u probitku i dobitku”, upozorio je nadbiskup Prenđa. Dobra vijest je osnivanje Katoličkog sveučilišta jer će biti žarište kršćanske izgradnje i kršćanskog pogleda na svijet. To će biti veliki doprinos u procesu duhovne obnove u svim biskupijama, rekao je. Pohvalio je i Europski susret mladih u Zagrebu. Zahvalio je Bogu za redoviti život u župama nadbiskupije, Caritas, prisutnost svećenika čiji broj još nije dostatan, ali pokriva sve potrebno za život Nadbiskupije. Istaknuo je bogatstvo starih i novih zajednica i pokreta. Upozorio je da Zadar, premda kršćanski grad, ima teškoća jer su mnogi daleko od Crkve i izvan pastoralnih događanja. Zato nas čeka veliki zadatak u godinama koje dolaze, rekao je nadbiskup Prenđa. Zahvalio je za dva svećenička i tri đakonska ređenja, podijeljenost službi na putu za svećeništvo sedmorici zadarskih bogoslova, te proteklu Godinu zvanja i ministranata u nadbiskupiji, kojom se željelo animirati na djelovanje da Crkva ima one koji će okupljati zajednice, slaviti otajstva i naviještati Božju riječ. Izdvojio je dva nadbiskupijska hodočašća u Svetu zemlju, klera i laika, te posjet hrvatskih biskupa ad limina, kad je Sveti Otac izvješten o svim vidovima života Crkve u Hrvatskoj. Započela je obnova župne kateheze koja traži rad sa svim uzrastima u župnoj zajednici, obnova porušenih dijelova nadbiskupije ide kraju zahvaljujući i sredstvima dobrotvora. Vraćen je život u župe i obnavljanjem župnih kuća u Tkonu, Poličniku, Murvici i Silbi. Novoizgrađeni samostan sestara franjevki u Arbanasima postao je novi duhovni centar u gradu. Od duhovno-kulturnih događanja izdvojio je Međunarodnu izložbu “Sveta Stošija: most između kršćanskog Istoka i Zapada” koja je otkrila brojnost Stošijina štovanja u svijetu. Izašla je i druga knjiga izdanja Monografije o kulturnoj baštini Zadarske nadbiskupije, Slikarstvo, te Šematizam koja sadrži podatke o životu nadbiskupije. U Zadru su bile održane i Hrvatske svjetske igre, susret iseljene i domovinske Hrvatske koji je prvi put na jednom mjestu okupio mladež hrvatske dijaspore, a bio je održan i Hrvatski svjetski kongres.