Istina je prava novost.

Misno slavlje uz Divin grob na Vran planini i ove godine privuklo tisuće vjernika

Misno slavlje predvodio rektor HKS-a Željko Tanjić

Rama, (IKA) – Tisuće hodočasnika iz Hercegovine, Bosne, Dalmacije, ali i iz drugih dijelova Hrvatske i svijeta hodočastilo je 3. srpnja na grob Dive Grabovčeve na lokalitetu Kedžara, na Vran planini u BiH. Sudjelujući u misi koju je predslavio prof. dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu, duhovno su se osvježili, ali i tjelesno budući da se Divin grob nalazi na gotovo 1600 m nadmorske visine. U suslavlju su uz mjesnog župnika Doljana (kod Jablanice) fra Andriju Jozića sudjelovali i brojni drugi svećenici provincije Bosne Srebrene, ali i iz Hrvatske. Euharistijsko slavlje pjevanjem i sviranjem pratila je etno skupina “Čuvarice” iz Rame pod ravnanjem prof. Biljane Glibo.
Mnogi su oko groba Dive Grabovčeve obilazili na koljenima s krunicom u ruci, ali i pješačili, na zavjet, budući da je Diva ubijena čuvajući svoju djevojačku čast i katoličku vjeru, a bila je izmoljeno dijete Luke i Luce Grabovac.
Pored mnoštva vjernika i političara u misnom slavlju na Vran planini sudjelovali su rektori i prorektori većine hrvatskih sveučilišta na čelu s predsjednikom rektorskog zbora te dvojicom pomoćnika ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske kao i rektorica Sveučilišta u Mostaru, a nazočan je bio i akademski kipar Kuzma Kovačić, autor Divina spomenika.
Diva Grabovčeva, koja je danas nadahnuće mnogim pjesnicima i umjetnicima, bila je katolkinja, Hrvatica, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Svidjela se Tahir-begu Kopčiću s Kupresa, ali je ona odbila njegovu prošnju. No, on je mladu pastiricu Divu pronašao na Vran planini. Kad ga je Diva još jednom odbila, Tahir-beg ju je u bijesu usmrtio. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Danas se na grobu uz križ nalazi veliki kameni stećak, a pored njega i brončani kip koji prikazuje Divu u klečećem položaju s glavom uzdignutom prema nebu.
Misa pored Divina groba, na oltaru, koji je velika prirodno ravna kamena ploča, slavi se svakog ljeta na prvu nedjelju nakon Petrovdana.