Đakovo, (IKA/TU) – Nakon svečane povorke 46. đakovačkih vezova 8. srpnja svečano misno slavlje za sve sudionike manifestacije predvodio je u prvostolnici Sv. Petra đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić. Istaknuo je kako je kultura uvijek i odraz vjere sredine i naroda. Čovjek svoj odnos prema Bogu nužno pretače u kulturu, a kulturna baština i tradicija usko je vezana uz Crkvu i uz liturgijsku godinu. Tradicijska kultura slavonskoga čovjeka izrasla je iz liturgijskoga i molitvenoga života u župnim zajednicama, a nedjeljno euharistijsko slavlje sadržaj je od vitalnoga značenja za njezino očuvanje i razvoj. Naša kultura, tradicijska baština, koliko god bila dio našeg identiteta ne smije nam postati tako obična da u njoj ne vidimo i ne prepoznamo vrijednosti, niti je smijemo odbaciti tražeći nešto drugo. Pitajući se hoće li vrijednosna poruka hrvatske tradicijske kulture i Đakovačkih vezova te hrvatskih ljudi uspjeti prenijeti duboku baštinu, osnažiti svoj identitet i po njemu opstati pred budućnošću, pa obogatiti zajednicu europskih naroda u koju ulazimo, ili će u svojoj vlastitoj domaćoj društvenoj i političkoj stvarnosti doživjeti odbacivanje kao što je doživio Isus u svome kraju, mons. Hranić rekao je: “Kako pomiriti identitet hrvatskog čovjeka, njegovu uljudbu i biće, hrvatsku tradicijsku kulturu i Đakovačke vezove i sve vrijednosti koje u sebi nose sa suvremenim vrijednosnim trendovima i zakonskim nastojanjima s kojima se susrećemo u hrvatskom društvu danas? Naša društvena scena, kultura, društveni, politički život, Hrvatski sabor, trebaju proroke u vlastitoj sredini, mudrost očitavanja onoga što nosimo u identitetu svojega naroda i kulturi. Tradicijska kultura je izraz našega naroda i narodnoga bića. Hoćemo li to znati prepoznati, vrednovati, jačati ili ćemo se toga odreći i poći u neizvjesnu budućnost?” Nema potrebe bojati se, rekao je biskup te zaključio: “Ovdje smo da se nahranimo Bogom, njegovom riječju, njegovim vrijednostima kako bismo doista svi zajedno bili sposobni na različitim razinama biti proročki glas, Božji glas u ovoj društvenoj stvarnosti i kako bismo pridonijeli ne samo očuvanju svoje tradicije, već kako bismo iz te tradicije, kao iz snažnoga korijenja, rasli u budućnosti i donosili plodove.”
Misnom slavlju nazočili su i predstavnici državne, županijske i gradske zakonodavne i izvršne vlasti te gradonačelnik Đakova i predsjednik organizacijskog odbora Đakovačkih vezova, Zoran Vinković. Liturgijsko slavlje pjevanjem i sviranjem obogatilo je Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić iz Osijeka te Dječji zbor župe Sv. Rozalije iz Ivanovca.
Đakovački vezovi otvoreni su 6. srpnja programom na pozornici ispred đakovačke prvostolnice pod nazivom “Oj Đakovo, Šokadijo stara, tebe diči tvoja katedrala” za koji je scenarij napisao Mirko Ćurić, a u kojem je sudjelovao veliki broj glumaca, pjevača, tamburaških sastava, pjevačkih skupina i KUD-ova. Toga dana u samostanskoj crkvi Presvetog Srca Isusova održana je Smotra pučkog crkvenog pjevanja. U subotu 7. srpnja u Spomen-muzeju biskupa Strossmayera otvorena je treća izložba umjetnina iz zbirke Spomen-muzeja. U đakovačkoj prvostolnici istoga dana održan je koncert Mješovitoga katedralnog zbora pod vodstvom maestra Ive Andrića, a maestro Vinko Sitarić predstavio se posebnim orguljskim programom. Gošća koncerta bila je mezzosopranistica Zrinka Posavec.

U svečanom mimohodu ispred prvostolnice posljednjega dana programa predstavilo se više od 4000 sudionika, odnosno 61 folklorna skupina iz Hrvatske, ali i gosti iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Njemačke, BIH i Srbije, 56 svatovskih zaprega te više od 50 konjanika. Završni dio Vezova bio je u znaku programa”Slavonijo, zemljo plemenita” u sklopu kojega je održan i tradicionalni izbor najbolje nošenog narodnog ruha za djevojke, snaše, momke i bećare. Đakovački vezovi održavaju se pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića te Hrvatskog sabora, a ove je godine održano više od 90 kulturnih, gospodarskih i sportskih manifestacija.