Budi dio naše mreže
Izbornik

Mjere za revitalizaciju obiteljskog života

U ponedjeljak

U ponedjeljak, 4. srpnja održana je u dvorani Tribine grada Zagreba na Kaptolu tiskovna konferencija na kojoj je Hrvatski katolički zbor "MI" s još 14 hrvatskih katoličkih laičkih i njima srodnih udruga predložio zajednički usuglašene mjere za revitalizaciju obiteljskog života u Međunarodnoj godini obitelji.

U ponedjeljak, 4. srpnja održana je u dvorani Tribine grada Zagreba na Kaptolu tiskovna konferencija na kojoj je Hrvatski katolički zbor “MI” s još 14 hrvatskih katoličkih laičkih i njima srodnih udruga predložio zajednički usuglašene mjere za revitalizaciju obiteljskog života u Međunarodnoj godini obitelji.
U ime organizatora, Hrvatskog katoličkog zbora “MI”, prijedlog je predstavio prof. dr. Ante Vukasović, ugledni pedagog i znanstvenik koji se bavi obiteljskom problematikom. Zbog velike važnosti prijedloga, i značaja predloženih mjera za promicanje i poticanje katoličkog pristupa obiteljskim vrijednostima, dokument prijedloga mjera objavljujemo u cjelosti.

MJERE ZA REVITALIZACIJU OBITELJSKOG ŽIVOTA
Stavovi i prijedlozi hrvatskih katoličkih laičkih i srodnih udruga

Ujedinjeni narodi i Katolička Crkva proglasili su 1994. godinu Godinom obitelji. Godina obitelji je, za katoličku crkvenu zajednicu, započela na blagdan Svete Obitelji, 26. prosinca 1993, svečanim euharistijskim slavljem u Nazaretu. U svim pak zemljama civiliziranog svijeta nastoje se u toj Godini poboljšati uvjeti i kakvoća obiteljskog života. Takva nastojanja u nas su posebno aktualna.

STABILNOST BRAKA I OBITELJI –
ŽIVOTNO VAŽNO PITANJE REPUBLIKE HRVATSKE

Nalazimo se pred duhovnom obnovom i cjelokupnom preobrazbom Republike Hrvatske, a uporišta duhovne obnove i ukupne preobrazbe su brakovi i obitelji. Obitelj je temeljna narodna zajednica, najvažniji subjekt naše nove narodne države. U njoj se zbiva ljudska reprodukcija, reprodukcija novih naraštaja, reprodukcija narodne zajednice, bez koje svaka druga reprodukcija gubi svoj smisao. Zato je ona vrelo i nositeljica života. Osim biološko-reproduktivne, u obitelji se obavljaju i druge, za obiteljski i društveni život bitne funkcije, kao što su odgojna, gospodarska, društveno-kulturna, moralna, religijska i domoljubna.

Međutim, labilnost brakova i obiteljskih zajednica, materijalne i stambene teškoće, sukobi među članovima obitelji, brojne rastave brakova, tzv. neželjena začeća, pobačaji, zabrinjavajuće niska stopa nataliteta i visoka mortaliteta, neudane djevojke i neoženjeni mladići, neodgovorno roditeljstvo i druge neželjene pojave – stalno upozoravaju na krizu braka i obiteljskog života. Stoga je prevladavanje obiteljske krize temeljna pretpostavka naše ukupne društvene, moralne, kulturne i gospodarske preobrazbe i obnove.

Demografski problem najteži je problem mlade hrvatske države. Depopulacija je zahvatila sve hrvatske krajeve. U više od dvije trećine općina broj umrlih premašuje broj živorođene djece. Ukupna stopa prirodnog prirasta pučanstva je negativna. Hrvatski narod se našao pred opasnošću izumiranja.

Od 1950. do 1992. godišnji broj živorođene djece smanjivao se od 95.560 na 46.970 i tako pao na manje od 50% u odnosu na 1950. godinu. Prirodni prirast u istom razdoblju pao je s +12,5 promila na -1,0 promila, što znači da se prirast pretvorio u izumiranje pučanstva. Sklopljeni brakovi smanjili su se od 38.163 na 22.169, a broj pobačaja porastao je od 18.287 u 1960. na više od 50.000 već početkom osamdesetih godina. I broj umrlih porastao je od 47.292 u 1950. na 54.832 u 1991. Zbog svega toga nacija stari, izumire i nestaje. Usporedo s time, kriza morala, braka i obiteljskog života prijeti razaranjem cjelokupnog društvenog i narodnog života. Zbog toga Republika Hrvatska mora hitno poduzeti odgovarajuće mjere da se što prije obustave izumiranje pučanstva, razaranje brakova i obiteljskog života.

TEMELJNA UPORI[TA OBITELJSKE OBNOVE

– Polazeći od temeljnih vrijednosti kršćanstva i Katoličke Crkve – svetosti braka, obitelji i roditeljstva, nepovredivosti ljudskog života i dostojanstva osobe, dostojanstva žene i majke, poštovanja ljudskog života u nastanku i dostojanstva rađanja – što su naznačeni u Svetom pismu, Povelji o pravima obitelji Svete Stolice, Neputku: Donum vitae (Dar života) Zbora za nauk vjere, Apostolskom pismu: Mulieris dignitatem prigodom Marijanske godine i Pismu obiteljima pape Ivana Pavla II. u Međunarodnoj godini obitelji 1994;

– Uvažavajući osnovna i bitna načela i opredjeljenja Opće deklaracije o pravima čovjeka UN, Deklaracije o pravima djeteta, Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Deklaracije o pravima nerođenog djeteta Međunarodnog komiteta za zaštitu nerođene djece, kao i glavne odrednice Ujedinjenih naroda o čovjekovom pravu slobodnog i odgovornog odlučivanja o broju djece i vremenu njihova rađanja, o obvezi države da mu osigura potrebne uvjete za postizanje toga prava i o suverenosti svake zemlje i naroda da koncipira i provodi populacijsku politiku u suglasju sa svojim nacionalnim, društvenim, gospodarskim, vjerskim i drugim interesima i potrebama;

– Oslanjajući se na pozitivne odrednice Ustava Republike Hrvatske o pravu na život svakog ljudskog bića (čl. 21), o obitelji koja je “pod osobitom zaštitom Republike” (čl. 61), o zaštiti materinstva, djece i mladeži i stvaranju socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život (čl. 62), o roditeljskim dužnostima i odgovornom roditeljstvu (čl. 63), o zaštiti djece, majki i mladeži na radu (čl. 64);

– Uočavajući tragične posljedice pada nataliteta ispod granice koja pretpostavlja normalnu ljudsku reprodukciju, proces depopulacije, koji prijeti izumiranjem pučanstva u Hrvatskoj, i posljedice srpske agresije što se očitovala upravo u razaranju hrvatskih, i drugih nesrpskih domova i obitelji;

– Izražavajući interese hrvatskog naroda, Republike Hrvatske i svih njezinih građana, što nalažu potrebu koncipiranja, prihvaćanja i dosljedne provedbe politike zaštite i revitaliziranja obitelji kao i vrlo učinkovite pronatalitetne populacijske politike, koja će stvarati povoljne uvjete, poticati i stimulirati roditelje da rađaju više djece – hrvatske, katoličke, laičke i druge srodne udruge predlažu određene mjere u funkciji demografske obnove, dobrobiti obitelji i unapređivanja cjelokupnog društvenog života.

KONKRETNI PRIJEDLOZI

1. OSNIVANJE DRŽAVNE USTANOVE ZA OBITELJ
Hrvatskoj je potrebna državna ustanova koja bi se brinula o dobrobiti obitelji, provođenju mjera populacijske politike, koja bi poticala osnivanje županijskih savjetovališta, obiteljskih centara, usklađivala njihovo djelovanje, izdavala popularnu literaturu za roditelje, poticala preventivna djelovanja radi smanjivanja rastava brakova i pobačaja, proučavala i istraživala obiteljske probleme i poduzimala sve što je potrebno za jačanje i učvršćivanje zdravih i skladnih obiteljskih odnosa.

Zato u Međuanrodnoj godini obitelji treba osnovati Ministarstvo ili samostalni Ured za obitelj pri Vladi Republike Hrvatske ili, bar, posebnu stručno dobro ekipiranu službu za obitelj u sastavu jednog ministarstva na razini sektora. Usporedbe radi, napomenut ćemo da je Republika Slovačka, ta nama vrlo bliska, srodna i prijateljska zemlja, ovu Godinu obitelji obilježila otvaranjem Međunarodnog centra za proučavanje obitelji. Smješten je u novom, vrlo modernom i prostranom građevinskom kompleksu, što mu pruža optimalne uvjete za djelovanje. Pod ingerencijom je Ministarstva rada, socijalne skrbi i obitelji.

2. OBITELJSKI CENTRI I ŽUPANIJSKA SAVJETOVALI[TA
Na županijskoj razini, u svim većim gradovima i županijskim središtima, treba osnovati obiteljske centre i savjetovališta u kojima bi djelovali stručni timovi sastavljeni od liječnika specijalista, pedagoga, psihologa, svećenika, pravnika, sociologa ili socijalnih djelatnika koji poštuju ljudski život, dostojanstvo osobe, zalažu se za stabilnost braka, doborobit obitelji i odgovorno roditeljstvo.

3. UKIDANJE ZAKONA KOJI PROTURJEČI USTAVU
Takav je Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodu odlučivanja o rađanju djece iz g. 1978, kojim je legaliziran pobačaj. Zakon je preuzet iz starog zakonodavstva, suprotan je Ustavu Republike Hrvatske i temeljnim kršćanskim načelima. Članak 21. Ustava glasi: “Svako ljudsko biće ima pravo na život. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.” Te pozitivne odrednice Ustava, koje snažno podupiru Hipokratova prisega i temeljna načela medicinske etike, moraju vrijediti i za nerođenu djecu i čuvati ljudski život od začeća do prirodne smrti.

4. SUSTAVNO PRIPREMANJE MLADEŽI ZA BRAK, OBITELJSKI ŽIVOT I ODGOVORNO RODITELJSTVO
Upoznavanje mladeži s problemima suvremenog braka i obiteljskog života, razvijanje i njegovanje odlika osobnosti za skladan bračni i obiteljski život – posebno je i specifično područje odgojne djelatnosti. Odnosi u braku i u obitelji utječu na sve ostale ljudske odnose. Čovjekova radost i sreća najviše su vezane za brak i obiteljski život. Zato mlade, od najranije dobi, treba sustavno pripremati za postojan brak i skladne obiteljske odnose. Takvim pripremanjem potiču se i izgrađuju težnje za zajedničkim životom u braku i u obitelji, njeguju osjećaji materinstva i očinstva, odgovornog roditeljstva, razvijaju odgovarajuća uvjerenja i stavovi, osjećaj dužnosti i odgovornosti, obogaćuje emocionalni život, oblikuju navike kulturnog ponašanja na svim područjima. Sustavno pripremanje pretpostavlja pedagoška i šira društvena angažiranja na uklanjanju uzroka neodgovornog odnosa supružnika u braku i roditelja prema djeci, na suzbijanju obiteljskih brodoloma, u kojima najviše stradavaju nedužna djeca.

Pripremanje mladeži za brak, obiteljski život i odgovorno roditeljstvo nije samo životno važna i prijeko potrebna mjera, nego istovremeno i vrlo složena, teška i trajna zadaća oko koje se moraju angažirati različite snage i brojni čimbenici – obitelj, škola, sve odgojne institucije, vjerske zajednice, sredstva javnog priopćivanja, stručne udruge, obiteljski centri i županijska savjetovališta. Učinkovita priprema pretpostavlja i traži izradu programa na državnoj razini za osnovne i srednje škole, za TV i radio emisije, i koordinirano, skladno, jedinstveno djelovanje svih čimbenika u nastojanju da se njihova pozitivna djelovanja međusobno potpomažu u njegovanju kulture zajedničkog bračnog, obiteljskog i šireg društvenog života. To je temeljna pretpostavka za postizanje gospodarski sposobnog i etički zdravog društva.

5. MJERE PRONATALITETNE POPULACIJSKE POLITIKE
Potrebno je donijeti niz konkretnih mjera za oporavak nataliteta, kako bi se zaustavile daljnje depopulacijske tendencije, stimuliralo rađanje i osiguralo obnavljanje pučanstva u Hrvatskoj. Društvena nastojanja i populacijska politika imaju sustavno djelovati da svi potencijalni roditelji žele djecu, da ih rađaju i ispravno odgajaju.

Polazeći od Ustava, opće usmjeridbe hrvatske države i programske deklaracije vladajuće stranke o zaštiti obitelji, javnost s pravom očekuje da se u Godini obitelji donesu zakoni kojima će zaštita obitelji, majčinstva, rođene i nerođene djece, konačno, dobiti više od verbalne potpore. Kao konkretne mjere predlažemo:

1) Donošenje Zakona o zaštiti obitelji i Zakona o zaštiti djece i mladeži
Članak 61. Ustava Republike Hrvatske glasi: “Obitelj je pod osobitom zaštitom Republike.” U drugoj alineji kaže se da se brak i pravni odnosi u braku i obitelji uređuju zakonom. To obvezuje na zakonsko reguliranje bračne i obiteljske problematike.

Članak 62., a djelomično i 63. i 64. Ustava obvezuju na zaštitu majčinstva, djece i mladeži. U suglasju sa spomenutim člancima Ustava predlažemo što žurnije donošenje Zakona o zaštiti obitelji i Zakona o zaštiti djece i mladeži. Obitelj je važan subjekt u Republici Hrvatskoj i zato mora biti zakonski zaštićena.

2) Trogodišnji rodiljski dopust
Pravo na trogodišnji plaćeni rodiljski dopust ima pripasti svakoj majci – rodilji, neovisno o broju djece u obitelji. Nakon isteka obveznog majčinog dijela vezanog za porod, dojenje i majčinsku njegu djeteta, u drugoj ili trećoj godini to bi se pravo moglo prenjeti i na oca.

Slijedom te zakonske odredbe, svakoj nezaposlenoj ženi pripadale bi po tri godine mirovinskog staža za svako rođeno i njegovano dijete, a zaposlenoj ženi koja iskoristi manje od tri godine rodiljskog dopusta u mirovinski staž treba pridodati neiskorišteni dio.

3) Stimulativni dječji doplatci, porezne i druge olakšice
Iz državnog proračuna valja osigurati stimulativne dječje dodatke za svako dijete, neovisno o imovinskom statusu obitelji, i to prema progresivnoj stopi s obzirom na broj djece.

Obiteljima s djecom treba osigurati porezne olakšice što rastu razmjerno s većim brojem djece, zatim novčane nagrade novorođenčadi, besplatne udžbenike i školski pribor učenicima, pristupačne cijene dječje hrane, odjeće, obuće, igračaka i drugo.

4) Pomoć u osiguranju stambenog prostora
U okviru stambene reforme treba što prije donijeti zakone kojima bi se mladim obiteljima i obiteljima s više djece, iz Fonda poticajnih sredstava, osigurala sredstva za izgradnju obiteljske kuće ili za kupnju stana ili obiteljske kuće.

5) Zdravstvena zaštita
Zdravstvenim mjerama osigurati treba učinkovitu zdravstvenu zaštitu i njegu trudnica, djece, njihovih roditelja i obitelji, zatim pravo na besplatno liječenje sterilnosti, trudnica, predškolske djece i obavljanja poroda.

6) Pedagoška pomoć
Treba osnivati škole za roditelje, pedagoška savjetovališta, posebne televizijske i radijske programe, izdavati popularnu pedagošku literaturu za roditelje i buduće roditelje radi podizanja opće i pedagoške kulture, razrješavanja bračnih i obiteljskih prijepora, afirmiranja obiteljske odgojne funkcije i pomoći roditeljima kako bi njihova pedagoška nastojanja bila što učinkovitija.

7) Zvanje majka – odgojiteljica
Naposljetku, treba priznati pravo na zvanje majke – odgojiteljice svakoj majci koja ima troje ili više djece, ako se posveti njihovom odgajanju u obitelji. Takvo bi zvanje osiguravalo radni staž, socijalno osiguranje i najmanje 50% plaće za puno radno vrijeme učitelja – odgojitelja, što bi se osiguravalo iz državnog proračuna.

Alternativno rješenje je da se ženama s troje ili više djece omogući rad s pola radnog vremena s priznavanjem punog i uz punu plaću (50% osiguravala bi država iz proračuna).

Ništa nije važnije od ljudi, potomstva, o kojemu ovisi naša budućnost, a majke su najdraža bića, izvorišta života i najbolje odgojiteljice, pa im pripada pijedestal najviše vrijednosti.

Godina 1994., koja je u međunarodnim relacijama posvećena obitelji i napretku obiteljskog života, može i treba poslužiti kao poticaj za poduzimanje konkretnih mjera radi prevladavanja obiteljske, demografske, moralne i društvene krize. A svrha naših prijedloga je postizanje tih zadaća.

Potpisnici dokumenta:

Hrvatski katolički zbor “MI”
Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika
Hrvatsko katoličko liječničko društvo
Hrvatsko književno društvo “sv. Ćirila i Metoda” (sv. Jeronima)
Marijina legija
Odjel za obitelj Caritasa zagrebačke nadbiskupije
Pokret krunice za obraćenje i mir
Centar za duhovnu pomoć
Veliko križarsko bratstvo
Obiteljski centar, Zagreb
Obiteljski centar, Slavonski Brod
Obiteljski centar, Zadar
Hrvatski pokret za život i obitelj
Hrvatski populacijski pokret
Društvo “Hrvatska žena” – Središnjica

U Zagrebu, na Blagdan Svetih Apostola Petra i Pavla, 29. lipnja 1994.