Mogući povrat zgrade Posljednje večere Kustodiji Svete zemlje
Vatikan (IKA )
Na Sinodi se razgovaralo i o sudbini zgrade, podignute u doba bizantinske vladavine na mjestu gdje je bila kuća u kojoj je Krist ustanovio euharistiju
Vatikan, (IKA) – U tijeku radova Sinode o euharistiji, govorilo se i o povratku zgrade Posljednje večere Kustodiji Svete zemlje. Zgrada je izgrađena u soba bizantinske vladavine na mjestu gdje je bila kuća u kojoj je Krist ustanovio euharistiju i događaj silaska Duha Svetoga.
Jeruzalemski patrijarh Michel Sabbah podsjetio je sinodske oce na neodržano obećanje izraelske Vlade o povratku dvorane Posljednje večere. Od četiri najsvetija mjesta za kršćanstvo: bazilika Sv. groba u Jeruzalemu, Navještenja u Nazaretu i Rođenja u Betlehemu, jedino dvorana Posljednje večere nije otvorena za bogoštovlje, premda je bila vlasništvo franjevaca od 1342. do 1551. godine, kada ju je oduzela turska Vlada, a nakon toga i izraelska. Upravo na mjestu ustanovljenja euharistije, danas nema euharistijske nazočnosti, istaknuo je patrijarh Sabbah. Činilo se da će posjet Ivana Pavla II. Izraelu 2000. godine ubrzati povratak zgrade, no od strane židovskih vlasti nije stigao nikakav signal. Ocjenjuje se kako bi se povrat ipak mogao ostvariti prije potpisivanja bilateralnog sporazuma između Svete Stolice i Izraela.
Član Kustodije Svete zemlje o. David Jaeger, sudionik u spomenutim pregovorima, izjavio je za Radio Vatikan kako je opća Crkva legitimni vlasnik zgrade od 1342., kada su je napuljski kraljevi Roberto i Sancha kupili te s privolom Pape darovali franjevcima, koji su u njoj imali glavnu kuću u Svetoj zemlji. Doista, primarni naslov franjevačkoga poglavara u Svetoj zemlji jest Čuvar svete gore Siona. Stručnjaci dviju strana u pregovorima osmislili su pravni mehanizam koji bi omogućio izraelskoj Vladi, i u ovim prilikama, vratiti Crkvi u posjed dvoranu Posljednje večere preko Kustodije. Dovoljno je da izraelska Vlada odluči to učiniti, a prigoda Sinode bio bi zgodan trenutak da to i učini, ustvrdio je o. Jaeger.