Molitva za stradalnike i žrtve logora Krndija
Molitva za stradalnike i žrtve logora Krndija
Krndija (IKA/TU )
Krndija, (IKA/TU) – Na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, u subotu 23. kolovoza članovi Njemačke narodnosne zajednice Zemaljske udruge Podunavskih Švaba u Hrvatskoj – Ogranak Đakovo i Gradski odbor HDZ-a Đakovo prisjetili su se kod spomenika na groblju sela Krndije molitvom, polaganjem vijenca i paljenjem svijeća stradalnika i žrtava logora Krndije te svih žrtava komunističkog, nacional-socijalističkog i fašističkog režima, kao i svih žrtava koje su dale svoj život za stvaranje demokratske, slobodne i samostalne domovine Hrvatske.
Molitvu na hrvatskom i njemačkom jeziku predvodio je punitovački župnik Đurica Pardon. “Sjećajući se Nijemaca, a isto tako i Hrvata i svih poginulih u našoj nedavnoj prošlosti molimo Gospodina da shvatimo da svako nasilje uvijek rađa nasilje. Ovo groblje svjedoči o ratu, patnjama, raseljavanju, ubijanju… Danas na ovom groblju, u našem zajedništvu, prizivamo iz zaborava sve koji su patili i bili drugačiji od onih na vlasti. Molimo Gospodina da se to nikad više ne ponovi. Danas je ovo vjera u uskrsnuće, vjera da cijenimo jedni druge, da se zločini, boli i patnje nad ljudima neće zaboraviti. Danas je to znak sjećanja, znak naše vjere”, rekao je župnik Pardon nakon molitve.
Selo Krndija od kolovoza 1945. do svibnja 1946. godine bilo je ograđeno žicom i pretvoreno u jedan od najvećih komunističkih logora u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji za njemačko stanovništvo (pretežno starce, žene i djecu) iz Slavonije, Srijema (Đakovo, Vinkovci, Sl. Brod, Županja, Slatina, Virovitica, Požega, Vukovar…), središnje Hrvatske (Zagreb, Novska, Kutina, Garešnica, Daruvar, Bjelovar, Sisak, Kostajnica…) i bosanske Posavine (Bosanski Brod, Bijeljina, Brčko, Prnjavor…). U logoru je u teškim uvjetima smještaja, od gladi i bolesti te napornoga rada umrlo najmanje 338 osoba. Procjenjuje se da je kroz logor Krndiju prošlo oko 3500 do 4000 logoraša, te da ih je oko 500 do 1500 izgubilo život. Točan broj hrvatskih folksdojčera koji su prošli poslijeratne logore sa sigurnošću je teško utvrditi.
.