Split, (IKA) – U Verbumovoj Knjižari sv. Frane gost “Susreta s autorom” bio je 23. veljače mons. dr. Drago Šimundža, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, kulturni i znanstveni djelatnik, književni kritičar, povjesničar, analitičar i esejist, teološki pisac i publicist, prevoditelj i priređivač književnih i znanstvenih djela. Napisao je oko 1000 članaka, a autor je 12 knjiga.
Mons. Šimundža prisjetio se svojih prvih literarnih početaka za koje kaže da sežu u ranu mladost. Prva objavljena knjiga je njegova magistarska radnja “Etički problemi u književnom djelu Alberta Camusa”, slijede “Godina Velikog zavjeta. Spomen-knjiga” te “Čovjek društvo i Bog”. Godine 1983. objavljuje knjigu “Problem Boga u suvremenoj književnosti” koja ukazuje na ono čime će se baviti u velikom broju svojih radova i knjiga, a što će na najbolji način biti objedinjeno u njegovoj knjizi “Bog u djelima hrvatskih pisaca”, s podnaslovom “Vjera i nevjera u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća”. Istražujući tu tematiku zaključio je kako su najveći hrvatski književnici 20. stoljeća, među kojima S. S. Kranjčević, Matoš, Milan Begović, Nazor, Janko Polić Kamov, Ujević, Andrić, Krleža, Šimić, Sida Košutić, Cesarić, Tadijanović, Marinković, svaki na svoj način vodili bitku s (ne)vjerom i kako su u dubini svoga bića koje nužno odražava nazor na svijet duboko reflektirali o toj dimenziji što je na osobit način obilježilo hrvatsku kulturnu baštinu kršćanskim duhom.
Mnogo se bavio vrednotama, cijele knjige posvećujući ljudskim vrednotama (“Ljudske vrednote i kršćansko poslanje”), ljubavi (“Civilizacija ljubavi”), slobodi (“Odgovorna sloboda”)… u čijoj aktualizaciji vidi napredak društva, osobito u dimenziji odgoja i obrazovanja.
Osim književnog rada, često se doticao i društvenog angažmana o kojem i piše u knjigama “Čovjek, društvo i Crkva” te “Crkva i demokracija”, a i sam je bio član različitih tijela poput Fonda za kulturu, Splitskog ljeta, upravnog vijeća Arheološkog muzeja u Splitu, Znanstveno-suradničkog vijeća Vlade RH u izradi strategije razvitka Hrvatske, Saborskog odbora za obilježavanje bleiburških žrtava… Od stvaranja hrvatske države obnašao je neke važne dužnosti koje su bile na izgradnju boljeg društva, a upitan smatra li da je moguća i potrebna participacija angažiranog pojedinca u izgradnji civiliziranog društva istaknuo je da je to nužno i da je svakako nužno organizirati se. Mons. Šimundža pritom je istaknuo da premda su pojedinci ti koji u najvećoj mjeri nose društvene promjene, suvremeno društvo ipak nosi i neke nove zahtjeve, a organiziranje pojedinaca je zasigurno jedan od njih ukoliko se pozitivno želi utjecati na promjene.
Mons. Šimundža osmislio je godine 1991. i započeo crkvenu emisiju na Hrvatskom radiju “Vjera i život” koja se i danas emitira. Više godina bio je kolumnist u Slobodnoj Dalmaciji u kolumni “Misli vjere”, ali i suradnik brojnih drugih časopisa i listova. Kaže kako su to bili znakovi vremena na koje je trebalo odgovoriti, pa i putem njih evangelizirati.
Za svoj rad dobio je više priznanja i nagrada među kojima je i zbornik “Na granicama riječi. Zbornik u čast mons. Drage Šimundže 2005.” godine u izdanju Crkve u svijetu, godine 2006. nagradu Slobodne Dalmacije “Don Frane Bulić” za znanost, 2002. nagradu Grada Splita, 1998. nagradu Splitsko-dalamatinske županije, a 1996. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Na “Susretu s autorom” istaknuo je kako mu je nedvojbeno najdraža knjiga “Biblija” za koju drži da ona mnogo odgovora može pružiti i vjerniku i nevjerniku. Međutim, dodao je kako je mnogo autora i knjiga koji su na svoj način utjecali na njega poput Tome Akvinskog, Augustina, Kanta, Camusa, pa i domaćih poput Marinkovićeva “Kiklopa” ili nekih Krležinih djela.
Mons. Šimundža kroz svoje knjige i gotovo tisuću članaka gotovo da nema teme kojom se nije bavio, osobito onih esencijalno životnih, ukazujući na put nade. Nazočnima je poručio kako i u ovom kriznom vremenu treba razmišljati da ljudska povijest uvijek ide naprijed i s nadom gledati u budućnost, a mons. Šimundža ima vjere u čovjeka koji je etičko biće i koji će naći svoj put.