U uskrsnome broju Slobodne Dalmacije nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik Sinode biskupa, govoreći o odnosu Godine euharistije i Uskrsa, zatim o pripremama za listopadsku sinodu biskupa osvrnuo se i na aktualne teme europskoga društva i prilika u Hrvatskoj s obzirom na odgodu pregovora oko ulaska u Europsku uniju, kao i na stanje Svetoga Oca.

Odgovarajući na upit o tome može li Papa, unatoč svojoj bolesti voditi Katoličku crkvu, nadbiskup Eterović rekao je kako je Ivan Pavao II. Potpuno predan Božjoj providnosti te da svoju službu želi obaviti u potpunome predanju. U tijeku svoga pontifikata mnogo je propovijedao a “sada nastavlja propovijedati bez riječi, primjerom svoga života”, rekao je mons. Eterović, ističući kako Papa sada “na drukčiji način obavlja svoju službu”.

Na upit, prati li i koliko zbivanja oko početka pregovore Republike Hrvatske za ulazak u EU i koliko u tim nastojanjima može pomoći vatikanska diplomacija, glavni tajnik Sinode biskupa ponovio je stajališta Svete Stolice koja pozitivno gleda na priključenje Hrvatske EU te je nadodao kako se i sam Papa i državni tajnik kardinal Angelo Sodano i drugi vatikanski dužnosnici prema Hrvatskoj “odnose in bona fide, to jest imaju povjerenje u njihove izjave o obvezama”, te je nadodao kako je Sveta Stolica poduzela “i konkretne korake podrške Republici Hrvatskoj na putu približavanja Europskoj uniji”, što Hrvatskoj očito pomaže, “iako treba uzeti u obzir interese drugih zemalja, naroda i ustanova”.

O nespominjanju kršćanstva niti kršćanskih korijena u Europskome ustavu, nadbiskup Eterović rekao je kako golemu većinu europskoga stanovništva, oko 85 posto, čine kršćani te da sve kršćanske Crkve i zajednice podržavaju istinu o kršćanskim korijenima Europe, što prema njegovu mišljenju postaje važnim ekumenskim pitanjem. Vrijednosti koje zastupa Europa imaju kršćanska obilježja i korijene: nepovredivo dostojanstvo osobe, svetost života, ravnopravnost muškarca i žene te uopće svih ljudi bez obzira na spol, vjeru i rasu.

To isto vrijedi i za slobodu, jednakost, pravdu, za odnose između Crkve i države koje su odvojene po evanđeoskome načelu “dajte caru carevo, a Bogu Božje”, da bi surađivale na promicanju općega dobra. Nažalost, spominjanju kršćanskih korijena Europe u europskom Ustavu protivili su se i neki političari odgojeni u kršćanskom ozračju”, rekao je nadbiskup. Eterović. Ocijenio je da je ta rasprava, koju je potaknuo Sveti Otac i Katolička crkva, ipak polučila mnogo uspjeha. “Svijest o kršćanskim korijenima Europe sve je više prisutna ne samo u svijesti vjernika, nego i intelektualnih krugova koji nisu vjernici ili koji se nalaze u traženju smisla života. Možda je tome pridonio i susret, ne uvijek lak i jednoznačan, s predstavnicima drugih religija, posebno islamske, koja u fundamentalističkom obliku prouzročuje ne male probleme koji se, među inim, tiču i osobitosti europske kulture.

Poznati mislioci priznaju da su kulturni korijeni Europe također kršćanski, uz one židovske, grčke i rimske baštine. Oni očekuju da Crkve, posebno Katolička, to i dalje naglašavaju te da toj kulturnoj kršćanskoj dimenziji daju vjersko obilježje”.

Na upit, kamo uopće ide današnja civilizacija koja dopušta pobačaj, eutanaziju, medicinski potpomognutu oplodnju, nadbiskup Eterović rekao je kako civilizacija bez Boga, a posebice ona koja je protiv Boga, ide protiv same sebe, što smo iskusili u komunizmu, ali, istaknuo je Papina upozorenja i u njegovoj novoj knjizi Sjećanje i identitet, i u fašizmu. U brojnim pitanjima i nedoumicama pokazalo se da “Katolička crkva, stoljećima prisutna u Europi, voli taj kontinent koji je toliko dobra dao Crkvi i cijelome svijetu. Ona će sve napraviti, preko vjernika, svojih članova, da Europa, koja je, kako se čini, na trenutak izgubila svoju busolu, pronađe cilj preko otkrivanja važnosti etičkih i moralnih vrijednosti koje će ponovno dati životni polet starome kontinentu, koji ima važnu ulogu u odnosima s drugim kontinentima i narodima”.

Na kraju je nadbiskup Eterović spomenuo tvorce ideje o ujedinjenoj Europi: Roberta Schumanna, Alcida de Gasperija i Konrada Adenauera koji su sanjali Europu zasnovanu na moralnim vrijednostima, koja bi također osiguravala svojim stanovnicima gospodarsko blagostanje. “Utemeljitelji nove Europe bili su primjereni kršćani, pripadnici Katoličke crkve. Oni su mnogo pridonijeli pomirenju europskih naroda, posebno njemačkoga i francuskoga, koje stoji u temelju ujedinjenja Europe. Katolička crkva prepoznaje njihov primjeran život i javno svjedočenje kršćanskih vrijednosti u politici i uopće društvenome životu. S tim u svezi, već je dobro napredovao proces za proglašenjem blaženim Roberta Schumanna, a započeo je i onaj o Alcidu de Gasperiju”, rekao je glavni tajnik Sinode biskupa. (ika/aš)