Dubrovnik, (IKA) – Generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. dr. Petar Palić primio je u utorak 5. ožujka u Biskupskom ordinarijatu u Dubrovniku veleposlanika Republike Mađarske dr. Ivana Gabora. U pratnji veleposlanika Gabora bili su savjetnik za kulturu Janos Dezso, i tajnica veleposlanstva Anasztazia Sebok. Mons. Palić prenio je pozdrave dubrovačkog biskupa Mate Uzinića, koji se nalazi u kanonskom pohodu župama Konavoskoga dekanata. Veleposlanik Gabor zahvalio je na pozdravima i primanju te izrazio zadovoljstvo da može posjetiti Dubrovnik, koji ga uvijek privlači svojom ljepotom.
Veleposlanik Gabor i mons. Palić razgovarali su o povijesnim vezama između Republike Mađarske i Republike Hrvatske, koje su osobito znakovite upravo u Dubrovniku, jer dominikanski samostan, uz druge relikvije, čuva i relikviju glave sv. Stjepana, ugarskog kralja. Te su relikvije ne samo kulturno blago Republike Hrvatske, nego i vjernička baština Dominikanskog reda, ovoga Grada i dubrovačke biskupije, istaknuto je u razgovoru. Zbog povijesnog značenja relikvije sv. Stjepana za mađarski narod, veleposlanik Gabor istaknuo je potrebu boljeg smještaja i davanja posebnog mjesta relikviji sv. Stjepana Ugarskog. Generalni vikar podržao je tu veleposlanikovu zamolbu i obećao da će Dubrovačka biskupija u razgovoru s dominikanskim samostanom, ukoliko to uvjeti budu dopuštali, pokušati pronaći rješenje za prikladniji smještaj i izlaganje relikvije sv. Stjepana Ugarskog. Kao uspomenu na posjet Dubrovniku i Dubrovačkoj biskupiji mons. Palić je veleposlaniku Gaboru darovao zbornik “Dubrovački benediktinci” i zbornik himni, misa i ostalih skladbi “In honorem sancti Blasii”, a veleposlanik Gabor je mons. Paliću darovao knjigu “Saint Stephen and His Country. A Newborn Kingdom in Central Europe: Hungary”.
Sv. Stjepan Ugarski (969. – 1038.), prvi je ugarski kralj (997.) uz čiju se vladavinu povezuje pokrštenje mađarskoga naroda. Stjepan je ustrojio 12 biskupija u Ugarskoj i podijelio zemlju na županije. Obranio je ugarsku neovisnost od Bugara s istoka i cara Konrada II. (1024. – 1039.) sa zapada. Neprijeporna je njegova važnost za mađarski narod koji u njemu prepoznaje jedan od elemenata svoga nacionalnog identiteta i državnosti.