Mostar, (IKA/KTA) – Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine započeli su 20. ožujka u Biskupskom ordinarijatu u Mostaru svoje 60. redovno zasjedanje, pod predsjedanjem banjolučkog biskupa Franje Komarice, predsjednika BK BiH. Na zasjedanju sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH: kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup metropolit, mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. dr. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH, te mons. dr. Pero Sudar i mons. dr. Marko Semren, pomoćni biskupi vrhbosanski i banjolučki. Od početka na zasjedanju sudjeluju biskupi delegati: Hrvatske biskupske konferencije mons. Nikola Kekić, križevački biskup, Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda mons. Ivan Penzeš, biskup subotički, i Albanske BK mons. Lucjan Avgustinij, biskup Sape.
Riječi dobrodošlice svima je izrazio domaćin biskup Perić, podsjećajući da su se okupili po 60. put na svom redovnom zasjedanju, što znači da je najmanje 20 zasjedanja održano upravo u Mostaru. Biskup Komarica u pozdravu podsjetio je na riječi hvalbenog himna iz poslanice Efežanima sv. Pavla koji se “danima i mjesecima nalazi zatočen među nemilosrdnim zidovima tamnice u kojoj je okovan”. “Očigledno je da je dovoljan povod pismo jednoj udaljenoj, nepoznatoj zajednici Kristovih vjernika, da je dovoljna pomisao u zajedničku vjeru, pa da duša jednog svetog Pavla bude preplavljena zahvalnošću i blistavom radošću. Za očekivati je da i mi, draga braćo u biskupskoj službi kojima Bog ‘nije dao duha bojažljivosti, nego snage, ljubavi i razbora’, imamo barem dio od Pavlove neuništive radosti vjere, koja iz skromne, sive svakodnevnice, pa čak i iz svakovrsnih aktualnih nevolja – koje nas udaraju – rađa jasnim svjedočanstvom da je naša pripadnost Kristu i njegovoj Crkvi upravo u ovom povijesnom trenutku i u ovom našem zemljopisnom okruženju istinski življeno Evanđelje”, kazao je biskup Komarica. Pozdravljajući delegate susjednih biskupskih konferencija, napomenuo je da je njihova nazočnost “izraz otvorenosti djelovanju Božjega Duha kao i njihovog osobnog truda da se među nama svima kao članovima iste Kristove Crkve sačuva jedinstvo Duha svezom mira”. Na kraju se ukratko osvrnuo na dnevni red zasjedanja.
Vladika Kekić pozdravio je skup uime HBK “liturgijskim pozdravom u grkokatolika: Krist među nama!” “Radujem se što sam opet s vama ovdje u Mostaru, prijestolnici mostarske biskupije, kao gosti mjesnog biskupa Ratka, s kojim me inače vežu nezaboravne rimske godine studija i druženja”, kazao je biskup Kekić, podsjećajući da je ovo dijamantno zasjedanje Biskupske konferencije BiH. “To je dijamantno slavlje crkvenog zajedništva na ovim prostorima, gdje se katolički živalj i hrvatski narod kroz burna prošla stoljeća borio za opstojnost. Pod stoljetnom osmanlijskom vlašću narod je sačuvao svoju katoličku vjeru i svoje hrvatsko biće, a onda krajem 20. stoljeća đavao razdora i sijač smrti zavladao je dušama pojedinaca i njihovih sljedbenika i krv tolikih nevinih ljudi natopila je kao nikad Bosnu i Hercegovinu. Dogodio se pravi genocid nad Hrvatima katolicima. Posebno Katolička Crkva i hrvatski narod u ovoj zajedničkoj državi doživjeli su svoju Kalvariju. Još dan-danas kao da odjekuju riječi 137 psalma: ‘Na obali rijeka babilonskih sjeđasmo i plakasmo spominjući se našega Siona’ – spominjući se naših župa, crkva i kapela, naših kuća, polja, livada i šuma. Jest teško je vama pastirima sada maloga stada, ali tješimo se ipak riječima sv. Pavla ‘Domovina je naša na nebesima’. Naše osobne i narodne patnje uvijek trebamo povezivati s Križem i Uskrsnućem. Onako kako će vjernici Grkokatoličke Crkve sljedeće nedjelje pjevati: ‘Križu se tvome klanjamo, Vladaru, i sveto uskrsnuće tvoje slavimo'”, rekao je biskup Kekić. Istaknuo je da će u Tjednu solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH “katolici i drugi ljudi dobre volje i otvorena srca u Hrvatskoj sljedeće nedjelje misliti na Katoličku Crkvu u BiH i njezine materijalne potrebe”.
Pozdrav uime predsjednika i svih članova Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda uputio je biskup Penzeš, koji je u kratkim crtama upoznao nazočne biskupe sa složenošću djelovanja te konferencije koja obuhvaća četiri zemlje s različitim stvarnostima. Osvrnuo se na proslavu 1700. obljetnice Milanskog edikta prošle godine u Nišu, gdje je sudjelovao velik broj vjernika iz Subotičke biskupije, posebno mladih.
S posebnim zanimanjem biskupi su saslušali biskupa Avgustinija koji je, nakon što je prenio pozdrave sedmorice albanskih biskupa na čelu sa skadarskim nadbiskupom koji je predsjednik Albanske biskupske konferencije, ukratko predstavio Crkvu u Albaniji koja, “nakon strogog, željeznog, diktatorskog komunizma i povratka vjerske slobode”, nastoji “polakim ali sigurnim koracima oživljavati one duhovne i ljudske vrijednosti koje su bile gotovo potpuno razorene”, uvijek gradeći na Isusu Kristu, ugaonom kamenu i čvrstom temelju. Spomenuo je da u Albaniji postoje dva nadbiskupijska odnosno metropolijska sjedišta (Tirana-Drač i Skadar-Pult) te tri biskupije i jedna apostolska administratura. “Što se tiče ekumenskih i međuvjerskih odnosa, Albanija je primjer zajedničkog života i međusobne suradnje s Pravoslavnom albanskom Crkvom, koja spada pod carigradskog ekumenskog patrijarha, s ostalim kršćanskim zajednicama, a također i sa Židovima, kojih je malen broj, te muslimanima”, rekao je biskup Avgustini, iznoseći statističke podatke prema kojima u Albaniji živi između 18 i 20 posto katolika, 22 do 25 posto pravoslavnih, 40 do 42 posto muslimana uključujući Bektaši muslimane koji imaju središte u Albaniji a kojih ima 10 do 12 posto te između 10 i 12 posto ateista. Spomenuo je i da s državom još nisu uspjeli urediti pitanje povrata oduzete imovine kao ni pitanje osiguranja vjerskih službenika.