Mostar, (IKA) – U Mostaru je 2. i 3. listopada održan znanstveni skup “Fra Didak Buntić – čovjek i djelo” u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba i Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM sa sjedištem u Mostaru te pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Skup je svečano otvoren 2. listopada u Domu Stjepana Hercega Kosače, u nazočnosti brojnih predstavnika bosanskohercegovačkoga vjerskog, političkog i kulturnog života. Tridesetak znanstvenika i javnih djelatnika iz republika Bosne i Hercegovine i Hrvatske u izlaganjima je nastojalo u rodnoj Hercegovini dodatno osvijetliti njegov život, rad te duhovnu, prosvjetnu, društvenu i karitativnu zauzetost u prijelomnim vremenima, kako bi spomen na “hercegovačkog Mojsija” fra Didaka Buntića bio otet zaboravu. Njegovo djelo je veličanstven primjer i nadahnuće u sadašnjosti i svijetli putokaz životnoga hoda u budućnosti, istaknuto je na skupu.
Prije službenog početka simpozija, koji je otvorio ravnatelj Instituta “Ivo Pilar” Vlado Šakić, pozdravnim govorima sudionicima skupa obratili su se mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Marijina uznesenja fra Ivan Sesar, predsjednik HKD “Napredak” prof. dr. Franjo Topić te izaslanici zagrebačkoga gradonačelnika, ministra znanosti, obrazovanja i sporta RH te mostarsko-duvanjskog biskupa.
Provincijal Sesar istaknuo je značenje toga simpozija koji se održava u godini u kojoj Franjevački red i Hercegovačka provincija proslavljaju 800 godina postojanja. Fra Didak Buntić zauzima mjesto uz bok najvećih u hrvatskom narodu i stoga, u naše živote trebamo ugraditi vrijednosti koje je on živio da bi obogatili sami sebe. On je u život pretočio Evanđelje, mijenjao mentalitet ljudi, tisuće nepismenih oslobodio sljepila, hrabro se borio protiv nepravde, jer Boga se ne može ljubiti ako se ne ljubi čovjeka. On nije samo sagradio širokobriješku crkvu, Hercegovini je dao novi smjer, postavio standarde. Biti franjevac znači živjeti za druge, za narod, svomu narodu biti i otac, i majka, i odvjetnik, poručio je provincijal Sesar.
Prema riječima predsjednika Programsko-organizacijskog odbora simpozija Stipe Tadića, simpozij je uspio na znanstveni i kritički način osvijetliti život i djelo fra Didaka Buntića, kao i vremensko i društveno okruženje njegova djelovanja, nestanak jednih i nastanak drugih političkih tvorevina na tlu BiH. “Cjeloviti život ovoga hercegovačkog franjevca nadahnut je ljubavlju i služenjem Bogu, bližnjima i narodu kojem je pripadao. U teškim vremenima oskudice i gladi, siromaštva i nepismenosti, obespravljenosti i zapuštenosti svoga naroda, on postaje neumornim djelatnikom za dobrobit puka Hercegovine: vođa, prosvjetitelj, odgajatelj, graditelj, humanitarni djelatnik, pučki tribun, politički predvodnik”, isaknuo je Tadić u uvodu knjižice posvećene tom znanstvenom simpoziju.
Zasluge za održavanje znanstvenog skupa pripadaju i fra Marinku Šakoti, koji je kao župnik u fra Didakovoj rodnoj župi Gradnićima uz pomoć i zalaganje Marija Vasilja Totina godine 2004. pokrenuo “Dane fra Didaka Buntića,.
Fra Didak Buntić rođen je na Paoči kod Čitluka 9. listopada godine 1871. U Franjevački red ulazi 1888. na Humcu, a za svećenika je zaređen godine 1894. Nakon godinu dana dolazi u Široki Brijeg gdje uz dužnost profesora pastoralno skrbi o puku. Godine 1911. postavljen je za ravnatelja širokobriješke Gimnazije, a 1919. u Zagrebu je osnovao konvikt za srednjoškolce i studente rodom iz Hercegovine. Fra Didak je 1919. izabran za provincijala hercegovačkih franjevaca i sa Širokog Brijega preselio u franjevački samostan u Mostaru. Umro je 3. veljače 1922. u Čitluku, u 51. godini života.
Sudionici skupa pohodili su i Franjevački samostan i knjižnicu u Mostaru, crkvu, muzej, mjesto pogibije ubijenih franjevaca i gimnaziju na Širokom Brijegu, rodnu župu fra Didaka Buntića u Gradnićima te franjevački samostan Humac.