"MUČENICI ISTOČNE EUROPE I NACIZMA"

Rim, 5. 5. 2000. (IKA) – “Mučenici Istočne Europe i nacizma” naziv je skupa održanog u Rimu u četvrtak 4. svibnja na Teološkome fakultetu Papinskog sveučilišta “Regina Apostolorum”. Riječ je o jednom u nizu skupova pod zajedničkim nazivom “Mučenici dvadesetog stoljeća” posvećenih mučenicima Crkve iz različitih dijelova svijeta. Tako je u siječnju održan skup posvećen španjolskim mučenicima, u veljači meksičkim, u ožujku brazilskim dok će u studenome i prosincu biti priređena dva skupa koji će biti posvećeni mučenicima afričkog odnosno azijskog kontinenta. Među brojnim predavačima na tome cjelodnevnome skupu bio je i splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, koji je održao izlaganje “Vjerski progoni u Hrvatskoj”, a skupu je bio nazočan i veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Marijan Šunjić.
Nadbiskup Jurić u svome je izlaganju govorio o progonima katolika u razdoblju od 1918. do 1941, te u doba tzv. nove Jugoslavije od 1945. do 1990. istaknuvši kako je Crkva u Hrvatskoj “bila uvijek proganjana u obje Jugoslavije i također sada, pod trećom Miloševićevom Jugoslavijom”. Govoreći o vjerskim progonima katolika u Hrvatskoj u doba Stare Jugoslavije nadbiskup je istaknuo kako su oni bili potaknuti težnjom monarhije koja je željela “ujediniti sva plemena u jedan narod i jednu Crkvu, razumije se: pravoslavnu”. “Progoni katolika nisu bili otvoreni i spektakularni, iz međunarodnih obzira, već potajni i sofisticirani”, rekao je nadbiskup Jurić. Nadbiskup je također rekao kako su u to doba katoličke organizacije i Katolička akcija bile zabranjene, katolički tisak cenzuriran, katoličke škole i sjemeništa pod kontrolom vlasti, a brojni svećenici zatvoreni. U nastavku svog izlaganja nadbiskup Jurić je rekao kako su “u tijeku II. svjetskog rata srpski pobunjenici ubili brojne svećenike i redovnice” te iznio podatak kako je na najokrutniji način ubijen 41 svećenik, 5 bogoslova i 5 redovnica. No još brojnije su zločine počinili partizani koji su u tijeku rata ubili 304 svećenika i redovnika među kojima i biskupa Carevića. Po završetku rata samo u Dubrovniku je ubijeno 11 svećenika, u Splitu desetak vjernika laika, a u Širokom Brijegu 28 franjevaca. U ubojstvima svećenika sudjelovali su i njemački i talijanski vojnici u doba okupacije koji su ubili bar 14 svećenika. Govoreći nadalje o progonima u razdoblju nakon II. svjetskog rata nadbiskup Jurić je podsjetio na tragediju hrvatskog naroda na bleiburškome polju na kojem je komunistička vojska ubila bar 100.000 ljudi koji su bježali od komunističkih vlasti, dok su ostali preživjeli, duž poznatoga “križnog puta” za kojeg su bili izloženi najvećim poniženjima, bili vraćeni u vojne kampove i logore. Samo u ratnom i poratnom razdoblju u Hrvatskoj je na različite načine ubijeno 511 svećenika, 62 bogoslova, 21 brat laik i 29 redovnica, sve zajedno 623 osobe. Uz to bezbroj je svećenika završilo u zatvorima i radnim logorima samo zbog svoje službe. Među njima i nadbiskup Stepinac koji je osuđen na 16 godina zatvora, gdje je sustavno trovan, nakon čega je do kraja života živio u kućnom pritvoru u rodnom Krašiću.
Na početku susreta sve je nazočne pozdravio rektor Teološkog fakulteta Papinskog sveučilišta “Regina Apostolorum” o. Alvaro Corcuera dok je uvodno izlaganje održao dekan tog fakulteta o. Paolo Scarafoni. Prvo predavanje bilo je posvećeno općenito mučenicima a izlagač je bio predsjednik Vijeća “Novi mučenici” Središnjega vijeća Velikog jubileja mons. Michel Hrynchyshyn. Uslijedilo je potom predavanje postulatora Družbe Isusove o. Petera Gumpela koji je govorio o “Odnosima između Crkve i nacizma”. Nakon kraće stanke povjesničar mons. Helmut Nolli održao je predavanje “Mučenici nacizma” dok je don Flavio Peloso izlagao na temu “Vjerski progoni i mučenici u Poljskoj: poglavlje povijesti koje treba tek otkriti”. Posljednje predavanje prijepodnevnog dijela skupa održao je don Leszek Chmielinski koji je govorio o “Mučenicima Auschwitza”.
Skup je nastavljen u popodnevnim satima predavanjima o vjerskim progonima u Rusiji i Albaniji. O “Vjerskim progonima u Ruskoj pravoslavnoj crkvi” govorio je o. Romano Scalfi, o “Vjerskim progonima u Katoličkoj crkvi u Rusiji” Pierluigi Colognese dok je o “Vjerskim progonima u Albaniji” govorio biskup Zef Simoni.
Posljednje predavanje na skupu “Rusija, živi svjedok progona” održao je apostolski upravitelj za europsku Rusiju mons. Tadeusz Kondrusiewicz.