Murter, (IKA) – “Papa ispod idra” naziv je izložbe slika susreta puka s papom Ivanom Pavlom II. na Forumu i skica pozornice s koje je Papa predmolio slavlje Šestog časa za svog pohoda Zadru 2003. godine. Autor Izložbe postavljene u Osnovnoj školi “Murterski škoji” u Murteru je Nikola Bašić, arhitekt “Papine pozornice”, a prof. Vladimir Skračić je inicijator izložbe koja se održava u sklopu manifestacije “Tjedan Latinskog idra 2007”. Organizator je Udruga “Latinsko idro” čiji članovi promiču obnovu i reafirmaciju pomorske baštine, a izložba “Papa ispod idra” jedan je od znakova tih nastojanja. Izložbu je u petak 28. rujna otvorio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, rekavši da je susret s Papom u Zadru događaj koji nas je ispunio radošću i ponosom te ga se prisjećamo ne samo činjenično, nego s dubokim emocijama. U tome je stvaranjem izvanjskog ambijenta osobitu ulogu imao Nikola Bašić. “On je ne samo arhitekt nego i pjesnik, umjetnik, koji stvara ono što daje pečat jednom vremenu”, rekao je mons. Prenđa. Istaknuo je da mu je tadašnji glavni vatikanski ceremonijar mons. Piero Marini rekao da je susret s Papom pripremljen na visokoj kulturnoj razini, oplemenjen molitvom, a cijeli ambijent je pružao izuzetnu sliku i nezaboravan dojam kojeg su ponijeli u Vatikan. Takav dojam nisu imali samo neposredni sudionici na Forumu, rekao je nadbiskup, nego i ljudi diljem svijeta koji su izražavali reakcije oduševljenja neobičnim ambijentom i rijetkom pozornicom koja je, rekao je nadbiskup, i više od pozornice. Njena osobitost je višekilometarski zeleni vijenac kojeg su zadarski srednjoškolci i žene spleli od girlandi, zelenog dalmatinskog raslinja, te jedro s jarbolom koje je dalo pečat prostoru na kojem je Papa bio da izgleda poput lađe.
Arhitekt Bašić taj je iznimni povijesni događaj povezao s nastojanjem očuvanja baštine, želeći podržati njegovanje tradicije i kulture koja svjedoči vezu s morem, pomorstvom, onim što nas je povezivalo s drugim kulturama i civilizacijama te nas oblikovalo u osobnost o kojoj smo dužni govoriti. Bašić je ocijenio zlonamjernima primjedbe nekih kolega da se u izradi pozornice koristio populističkim pristupom. Ključno pitanje je bilo zasjenjenje prostora na kojem će biti Papa, što je riješio unošenjem jedra kao replike. “Latinsko jedro bilo je idealni element koji se mogao koristiti kao čista replika, bez dizajniranja, istinit kakav jest, kao da je skinut s leuta i prenesen u prostor. To je bila gesta koja je prešla u novu simboličku i metaforičku sferu. Odjednom je to jedro bilo i jedro Kristove lađe, jedro pod kojim je papa Aleksandar III. doplovio u Zadar, jedro lađe pape Ivana Pavla II. koju je ostavio žalu, jedro bazilikalne crkve. Bila je to lepeza metafora i simbola koje je svatko mogao pročitati na način blizak njemu”, rekao je Bašić, dodavši da je pozornica funkcionirala u simboličkom smislu tako široko da su svi u njoj vidjeli nešto svoje, što ih je povezivalo s nečim gdje su se osjećali osobom koja pripada nekom prostoru i kulturi. “Odmaknuo sam se od napasti da se nadmećem sintetičkim dizajnom s tim prostorom. Krenuo sam u istraživanje onoga što predstavlja našu tradiciju, način na koji smo obilježavali velike svetkovine, a to je bilo povezano uz zeleni vijenac, girlandu. Taj element sam primijenio kao tvornu supstancu da napravim cijeli zeleni zid, zaslon pozornice koja je u tom ovalnom obliku asocirala na brod i zakrilila je cijeli prostor”, rekao je Bašić. U ime udruge “Latinsko jedro”, susreta s Papom prisjetio se prof. Vladimir Skračić. Za dolaska Pape u Zadar Udruga formalno još nije postojala, no njen je doprinos utoliko što je u zadarskoj luci bilo usidreno 18 gajeta čekajući papinski blagoslov. “Vjerujemo da je galija pape Aleksandra III. kojom je plovio 1177. imala vesla i latinsko jedro koje se upravo u to doba prvi put spominje u dokumentima”, rekao je prof. Skračić. Izložba je bila popraćena i prikazom dokumentarnog filma Vlade Zrnića o pripremi i dolasku Ivana Pavla II. u Zadar, a girlandu koja je obogatila izložbeni prostor za tu su prigodu ispleli murterski osmoškolci.