Zadar, 25. 7. 1999. (IKA) – U sklopu 39. glazbenih večeri u crkvi sv. Donata u Zadru, održan je 24. srpnja koncert glagoljaške glazbene baštine zadarske nadbiskupije. Pučki crkveni pjevači iz Bibinja, Novigrada, Ista i Zemunika izveli su glagoljaške napjeve svoga kraja. Na početku koncerta nazočnima se obratio Livio Marijan koji već drugu godinu za redom skrbi da se u sklopu Glazbenih večeri posjetitelji upoznaju s glagoljaškom glazbenom baštinom zadarske nadbiskupije. Na programu su bili dijelovi mise, pjevanog časoslova, pogreba i ostalih pjesama koje se pjevaju u tijeku crkvene godine. Svaki od zborova predstavio se nekom svojom posebnošću u izvedbi crkvenih napjeva. Na kraju koncerta prigodnim riječima okupljenima se obratio i zadarski nadbiskup Ivan Prenđa koji je i sam “glagoljao” u svojoj mladoj misi u Zemuniku. Nadbiskup je ukazao da je u Zadru već prije 250 godina utemeljeno glagoljaško sjemenište te da Zadar sa svojom okolicom treba njegovati svoju baštinu. Zahvalio je izvođačima, te je pozvao priređivače Glazbenih večeri da se na sljedećim, 40. glazbenim večerima, još više pozornosti posveti glagoljaškom pjevanju.
Na oblikovanje i razvoj glagoljaškog napjeva utjecao je jednim dijelom gregorijanski koral i bizantsko liturgijsko pjevanje, a u najvećoj mjeri oblikovano je pod utjecajem pučkoga glazbenog izraza onoga kraja u kojem se živjelo. Izvođači i prenositelji bili su domaći svećenici i običan puk. U zadarskoj nadbiskupiji sve su izvangradske župe nekada bile glagoljaške. Pjevanje se od jednoga do drugog kraja razlikuje uglavnom u onoj mjeri u kojoj se razlikuje i tradicionalno svjetovno pjevanje tih krajeva. Ono se i danas može čuti, u većoj ili manjoj mjeri, u brojnim crkvama, premda ne više na staro-crkvenoslavenskome jeziku, izuzev ponegdje u posebnim prigodama.