"Na granicama riječi"
Zagreb (IKA )
Zagreb: predstavljen zbornik u čast dr. Drage Šimundže
Zagreb, (IKA) – “Na granicama riječi” naslov je zbornika posvećenog mons. dr. Dragi Šimundži koji je 28. veljače predstavljen u Europskom domu u Zagrebu u organizaciji izdavača “Crkve u svijetu” i”Glasa Koncila”. Skup je moderirao dr. Tonči Matulić, profesor na zagrebačkom KBF-u. O autoru zbornika mons. Šimundži govorio je Nediljko-Ante Ančić. O prvom dijelu zbornika “U početku bijaše riječ” govorio je dekan KBF-a prof. dr. Zdenko Tenšek, koji je predstavio šest znanstvenih radova. Radovi Mladena Parlova “Duh Sveti-Duša Crkve”, Ante Mateljana “Središte Crkve-Prilog bistrenju poimanja Crkve” i Nediljka Ante Ančića “Dijalog u Crkvi – dijaloška Crkva” obrađuju ekleziološke teme, dok je radove Tomislava Ivančića “Disciplina arcana, prema Dietrichu Bonhofferu”, Točija Matulića “Atheismus inter gravissimas huius temporis res adnumerandus sit” i Ivana Šaška o “Odnosu liturgije i kazališta: teološko-liturgijski orisi temeljnih dokumenata” dekan KBF-a sveo pod zajednički nazivnik radova koji na svoj način pozivaju na zaboravljenu disciplinu poniranja u molitvu i razgovor s Bogom.
“Granične teme i društveno-etička problematika” naslov je drugog dijela knjige, koji je predstavio redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Ivan Cifrić. U drugom dijelu pišu autori mons. Ivan Devčić “Dostojevski u očima Berdjajeva”, mons. Želimir Pulić “Franklovoj logoterapiji-liječenje smislom”, akademik Franjo Šanjek “Objedinjavanje svjetskog društva kroz povijest: Crkva kao globalni čimbenik”, Nikola Bižaca “O globalizaciji, homogenizaciji i međureligijskom dijalogu”, Luka Tomašević “Razvojni put bioetike”, Špiro Marasović “Emancipacija očinstva”, Anđelko Akrap “Kućanstva i obitelji u Republici Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća”, te Mirko Mihalj “Mediji – problem i dar Božje providnosti”. Prof. Cifrić istaknuo je kako “one teme koje su nekad bile marginalne danas postaju bitne i središnje”, izdvajajući pritom tri ključne teme koje dotiču svi radovi: Biblijsku utemeljenost, odnos Crkve i svijeta te perspektive.
Recenziju i pregled trećeg dijela zbornika “Književna obzorja” s 12 autora dao je akademik Tonko Maroević. Autori radova su Nedeljko Mihanović “Religiozna polazišta u književnoj kritici Drage Šimundže”, Luka Paljetak “Načela i pristupi D. Šimundže u traženju i iznalaženju Boga u djelima hrvatskih pisaca 20 stoljeća”, Mirko Tomasović “Hrvatski prepjevi Petrarkine kancone Vergine bella….”, Rafo Bogišić “Uvod u studij Ivana Gundulića”, Branimir Glavičić “Latinska poezija zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića”, Božidar Petrač “Mussetova ispovijed između književnosti i života”, Adalbert Rebić “Religiozni put Jorisa-Karla Huysmansa”, Ratko Perić “O skrivenim patnjama i otvorenim pitanjima V. Koroman, Sabrane pjesme”, Nikola Mate Roščić “Književnost koja nije lijepa. Ogled o romanu Država Božja 2053”. Poseban dio trećeg dijela čine odabrane pjesme pjesnika Ivana Goluba, Josipa Rade Planinića i s. Marije Petričević. O posljednjem dijelu zbornika “Crkva i vrijeme” govorio je mons. Josip Periš sa splitskog KBF-a. “Vjernička mudrost u Crkvi i svijetu prema Jakovljevoj poslanici” naslov je rada Mate Zovkića, a radovi Alojzija Čondića “Župni pastoralni rad pred izazovima pluralnog društva” i Ivana Čubelića “Dijecezanska i župna vijeća” progovaraju o župno-katehetskom području. “Kako smo stvarali Crkvu u svijetu” naslov je rada Željka Mardešića, koji progovara o nastajanju teološko-filozofskog časopisa i 25-godišnjem uredničkom doprinosu prof. Šimundže. Posljednji rad naslovljen je “Bisko i Bišćani od 16. do 18. stoljeća” autora Slavka Kovačića.
Na kraju je Ivan Bodrožić predstavio bibliografiju Drage Šimundže. Nazočnima na predstavljanju obratio se i sam autor, koji je zahvalio svima koji su pridonijeli izdavanju toga zbornika. Susret je uzveličao vokalni sastav sjemeništaraca Međubiskupijskog sjemeništa pod ravnanjem Nives Paulinis Šarić.
Drago Šimundža svećenik je Splitsko-makarske nadbiskupije. U bogatoj bibliografiji nalazi se 12 knjiga i više od 860 bibliografskih jedinica različite građe. Za svoj rad primio je značajna priznanja i odlikovanja, a 1982. papa Ivan Pavao II. uključio ga je u zbor svojih komornika i uzdigao na čast monsinjora.