Zagreb, (IKA) – Izdavačka kuća Školska knjiga je na 39. međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber u utorak 8. studenoga na Zagrebačkom velesajmu predstavila knjigu Deana Slavića „Biblija kao književnost”. Uz autora o knjizi su govorili dr. Stipe Botica i dr. Vladimir Lončarević te urednica Miroslava Vučić, koja je uvodno istaknula kako je nedostajala ovakva knjiga koja će Bibliju i njezin utjecaj na umjetnost tretirati kao književni tekst.
Naime, autor nakon što je obradio opća hermeneutička pitanja o Bibliji kao književnom djelu i svetoj knjizi kršćanstva i židovstva, u jedanaest susljednih poglavlja tematizira biblijske knjige, upozoravajući na njihov intertekst u djelima svjetske literature. Autor tumači biblijsku intertekstualnost na dvjema razinama – ponajprije u njezinoj nazočnosti u velikim književnim djelima od Dantea do naših dana te na razini „čitanja” starijih sumerskih i egipatskih tekstova u samoj Bibliji. Knjiga svojom preglednošću, opsegom i znalačkim pristupom složenoj temi omogućuje samostalno studiranje književnih vrijednosti u Bibliji. Premda je knjiga ponajprije namijenjena studentima, a i sam autor je istaknuo da je ona rezultat njegovih priprema za predavanja za studente u okviru kolegija „Biblija kao književnost” koji od 2009. drži na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, njom se mogu koristiti i svi u boljem razumijevanju biblijskoga teksta.
Slavić je pojasnio kako je jedan od razloga zašto je knjiga nastala upravo taj da se pomogne razumjeti sadržaj onima koji nisu iz svećeničkih krugova.
Naime, ima puno dijelova Biblije koji se od prve mogu razumjeti, kao npr. Himan ljubavi, ali ako mislite čitati neke druge tekstove, posebno one koji potječu iz stare hebrejske kulture komentar je potreban. Dakle, razumijevanje je sigurno puno bolje s komentarima, rekao je te istaknuo kako se neki biblijski tekstovi mogu čitati kao roman. Npr. oni koji nisu vjernici mogu Knjigu Izlaska čitati kao roman.
Dr. Botica rekao je kako se biblijski tekstovi mogu čitati kao književno djelo različitih stilskih formacija, različitih žanrova, jer sama Biblija nudi desetak književnih vrsta i može se tako čitati. „Knjiga ima naslov ‘Biblija i književnost’, no ona korespondira s raznim životnim okolnostima, situacijama. Autor je pokušao iz biblijskih knjiga promotriti ono što je na neki način bilo književno relevantno. Biblija je zbornik knjiga cijelog čovječanstva. Kršćanima i židovima to je sveta knjiga i oni će je motriti iz pozicije vjere kao svetu knjigu. Autor je motrio iz knjige u knjigu na koji način Biblija korespondira s književnošću”.
Dr. Lončarević govorio je o aktualitetu Biblije te je rekao da je „činjenica da se javni život udaljava od onoga što uči Biblija i što je naša tradicija, a sva je naša tradicija biblijska, na ovaj ili onaj način određena je Biblijom. Mi kršćani i druge civilizacije promatramo kroz biblijsku matricu, tako da je Biblija aktualna u svako vrijeme i na svaki način”.
Vraćajući se knjizi dr. Botica je rekao: „Mislim da se Slavić nije tek tako upustio u pisanje ove knjige. Prvo je iznimno pomno pročitao biblijske knjige”. Upozorio je kako su vrlo rijetki koju su pročitali cijelu Bibliju. K tomu, autor je apsolutno iščitao svu relevantnu teorijsku i stručnu literaturu, a kad je dovodio u vezu biblijske tekstove s teorijskim poimanjem književnosti i žanrova onda je pomno odvagivao što tu ulazi. „Jako je oprezan prema teološkim aspektima Biblije, i u nekoliko navrata ističe ‘ja nisam teolog, Bibliju čitam kao književni stručnjak'”. Dr. Lončarević dodao je: „Čudesno je kako je prof. Slavić pročitao Bibliju. Vidjet ćete popis literature što je on sve čitao, i čime se služio. Rekao bih da, budući da je metodičar, izuzetno je jednostavno napisao knjigu, što je od velike pomoći za čitanje Biblije, tj. da se uzme ova knjiga i paralelno čita Biblija. Knjiga je doista svojevrsni vademecum po kojem se može slijediti biblijski tekst i razumjeti kompleksnost svakoga teksta koji se čita”.
Valja istaknuti da je autor rukopis dao na recenziju bibličarima i teolozima. U tom je vidu zahvalio na primjedbama i sugestijama prof. dr. Ivan Dugandžiću koji je prvi dobio na uvid rukopis. Temeljem njegovih sugestija, isti je dopunio, a potom ga je iščitao prof. dr. Adalbert Rebić. Konačno, ovu verziju koja je objavljena pročitao je prof. dr. Mato Zovkić. Bruna Velčić napravila je lekturu hebrejskih te Darko Dapac grčkih tekstova.
Urednica Vučić istaknula je kako autor tom knjigom pristupa idealnom čitatelju, a to je „netko koji o ovome želi naučiti sve: želi pročitati Bibliju, želi imati idealnog suputnika koji će mu pomoći pronaći ključ za bolje razumijevanje biblijskoga u svoj punini i teološkoj”. Slavić tako daje „ključ za čitanje”, no odmah želi i ispitati čitatelja te daje grupu pitanja s kojom se možemo provjeriti jesmo li dobro razumjeli. Na kraju je još jednom istaknula kako se ovim izdanjem popunjava golema praznina koja je postojala u sveučilišnoj, znanstvenoj literaturi te izrazila radost što Školska knjiga svakih nekoliko godina promovira novu knjigu, koja je novi doprinos čitanju i izučavanju Biblije. Naime, 2011. godine Školska knjiga objavila je knjigu Stipe Botice „Biblija i hrvatska tradicijska kultura”.