"Na križnom putu s bl. Alojzijem Stepincem"
"Na križnom putu s bl. Alojzijem Stepincem"
Varaždinska biskupija i župa Lepoglava izdale knjižicu koja donosi molitve i razmišljanja uz postaje križnog puta na otvorenom, dugačkog čak 1600 metara
Varaždinska biskupija i župa Lepoglava izdale su u korizmi molitvenu knjižicu “Na križnom putu s blaženim kardinalom Alojzijem Stepincem” koja donosi molitve i razmišljanja uz postaje križnog puta na otvorenom, koji je uređen od zidina lepoglavske Kaznionice do kapele sv. Ivana Krstitelja na brdu Gorica iznad Lepoglave. Postaje križnog puta, dugačkog čak 1600 metara, nadahnute su Stepinčevim mučeništvom koje je započeo u zatvoru u Lepoglavi na području današnje Varaždinske biskupije. Uz 14 križeva stoje opisi patnji bl. Alojzija Stepinca koje su prispodobljene s Mukom Gospodnjom. Pobožnost se odvija pod geslom “Na križnom putu s blaženim Alojzijem Stepincem”, a ono podsjeća i na riječi “Moj život bit će jedan križni put” koje je blaženi Alojzije zapisao prigodom svog imenovanja za zagrebačkog nadbiskupa.
Križni put uređen je u povodu 60. obljetnice dolaska nadbiskupa Stepinca na robiju u Lepoglavu, a blagoslovio ga je lepoglavski župnik preč. Andrija Kišiček, njegov idejni začetnik, na Veliki petak godine 2007. Knjižica na 40-tak stranica donosi molitve i razmišljanja kojima je autor župnik Kišiček, a obogaćena je fotografijama iz života nadbiskupa Stepinca iz fotoarhiva “Glasa Koncila”, te fotografijama s križnog puta kojeg je u Lepoglavi predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak na prošlogodišnju Nedjelju Muke Gospodnje u povodu 110. obljetnice Stepinčeva rođenja i 10. obljetnice od njegove beatifikacije.
Križni put s molitvama iz te knjižice može se prirediti i na bilo kojem drugom prikladnom mjestu, kako bi se vjernički puk pobliže upoznao s mučeništvom i patnjom koje je tijekom uzništva u Lepoglavi od 1946. do 1951. godine te u kućnom pritvoru u rodnom Krašiću do smrti 1960. godine podnio blaženi Alojzije.
U Lepoglavi hod križnog puta započinje okupljanjem i uvodnom molitvom u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM, gdje se u pokrajnjoj kapeli nalazi drveni oltar sv. Josipa za kojim je svete mise u zatvoru prikazivao nadbiskup Stepinac. Procesija vjernika zatim se postajama upućuje uz zidine kaznionice na brdo Gorica iznad Lepoglave gdje se križni put zaključuje završnom molitvom i blagoslovom u kapeli sv. Ivana Krstitelja, poznatoj po Rangerovim freskama.
“Sudjelujući u ovoj pobožnosti, pridružujete se velikom mnoštvu kršćana koji od samih početaka posebno štuju Gospodina našega Isusa Krista u njegovoj muci i smrti na križu na brdu Kalvariji u Jeruzalemu”, ističe biskup Mrzljak u uvodnoj riječi u knjižici, podsjećajući da je tim putem drveni hodočasnički križ 1937. godine nosio i tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac na čelu svenarodnog hrvatskog hodočašća. “Možda tada i nije bio do kraja svjestan kakav ga križ čeka u nadolazećim godinama, ali je sigurno bio spreman prihvatiti ga i nositi”, naglašava biskup Mrzljak dodajući da je u lepoglavskom zatvoru pet godina križ nosio bl. Alojzije Stepinac. “Dostojno je i pravedno da se na tom mjestu i mi molimo za zagovor bl. Alojzija za nošenje svojeg svagdanjeg križa”, zaključuje biskup Mrzljak. (ika-jbk/sd)