Rimini, (IKA) – Na 34. susretu za prijateljstvo među narodima pokreta “Zajedništvo i oslobođenje” (Comunione e liberazione), koji je u tijeku u Riminiju, 23. kolovoza u prvom planu bila je vjerska sloboda. Prema mišljenju kardinala Jean-Louisa Taurana, predsjednika Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, kada su u nekom društvu vjernici slobodni, to je vrijednost za sve građane. Kardinal je podsjetio na govor Benedikta XVI. Diplomatskom zboru 9. siječnja 2006. godine, kada je Papa odlučno osudio vjerski terorizam. Brojni su i složeni uzroci tome, a nisu među posljednjima ni oni ideološko-politički, pomiješani s pogrešnim vjerskim shvaćanjima. Terorizam se ne usteže od pogađanja slabih osoba, bez ikakve razlike, ili od postavljanja neljudskih ucjena, dovodeći do panike čitavo stanovništvo, s ciljem prisiljavanja političkih čelnika na odobravanje nauma samih terorista. Nikakva situacija ne može opravdati takvo zločinačko djelovanje, koje baca ljagu na onoga koji ga izvršava, i koje je još odbojnije kad se sakriva iza religije, svodeći tako čistu istinu o Bogu na mjeru vlastita sljepila i moralne iskvarenosti. Vjerska je sloboda u biti pravo, to je osobna odluka da se održava odnos s transcendencijom, pravo da se javno izražava vlastita vjera i slobodno ispovijeda. U društvu i državi sloboda je subjektivno pravo osobe i kao takvo ima ga priznati pravni ustroj. U tom području država u pozitivnom smislu mora biti neopredijeljena, jamčeći slobodu osobe i služeći općem dobru. Moderna demokratska država ne priznaje državnom ni jednu religiju da ih može sve priznati. Vjerska je sloboda dakle puno više od slobode kulta i slobode mišljenja. Ona je plod odluke osobne savjesti, a savjest shvaćam kao “glas koji potiče da se čini dobro a izbjegava zlo” (Gaudium et spes). To znači da se vjerska sloboda ne može nametnuti izvana nego snagom same istine, istaknuo je kardinal Tauran. Osvrćući se na odnos između države i vjerske zajednice, rekao je da zdrava laičnost uključuje odnos uzajamnog povjerenja, jer su obje stvarnosti u službi iste osobe, građanina i vjernika, a ne ili građanin ili vjernik, i općeg dobra koje imaju. Imaju se poštovati demokratske vrijednosti, prihvaćajući i štiteći vjerske temeljne vidike, u prvom redu očitovanje bogoštovlja, potom slobode udruživanja i propovijedanja vlastite vjere, ustvrdio je kardinal Tauran.
S Meetinga je među ostalim upućen apel za progonjene kršćane, koji su do sada potpisale sve istaknute ličnosti koje su bile na tom događaju, kao i tisuće građana. Na tu se temu osvrnuo i Paul Bhatti, nekadašnji posebni savjetnik za vjerske manjine pakistanskoga premijera, koji je u razgovoru za Radio Vatikan istaknuo da bi na međunarodnoj razini trebalo postojati uvjerenje kako osim kršćana, valja poduprti sve vjerske manjine koje trpe u brojnim zemljama u svijetu. Potrebna je međunarodna strategija koja se temelji uglavnom na međureligijskom dijalogu, tako da zaštiti vjerske zajednice koje su u manjini, te da one tako ne budu podvrgnute nasilju, kao što se događa kršćanima i hindusima ili drugim vjerskim manjinama u Pakistanu. Govoreći o čimbenicima takvoga stanja Bhatti je, osim političkih, istaknuo one koji su povezani s obrazovanjem, jer u zemljama poput naših, nepismenost nadilazi 50%, a osim toga među tim je manjinama velika razina siromaštva. Svi ti čimbenici u ovom trenutku pridonose širenju terorizma u Afganistanu, a na neki se način to stanje odražava na vjerskim manjinama u Pakistanu i drugdje, istaknuo je Bhatti te dodao da bi Europa trebala učiniti više. U prošlosti se taj problem možda nije tako osjećao, ali nakon žrtve moga mlađeg brata Shabhaza, Europa je shvatila da to valja ozbiljno shvatiti, rekao je Paul Bhatti.