Mukinje, (IKA) – Susret djelatnika u crkvenim medijima s područja Gospićko-senjske biskupije održan je u subotu 11. svibnja u Pastoralnom centru u Mukinjama na Plitvicama. To je redoviti godišnji susret iz biskupijskoga pastoralnog plana, a okuplja novinare, urednike i suradnike u elektroničkim i tiskovnim medijima, u župnim listovima, vjerskim radio emisijama i web-stranicama, kao i one koji se žele uključiti u taj rad. Susret je počeo zajedničkom molitvom i pozdravom predsjednika Odbora za medije pri Biskupijskom pastoralnom vijeću mons. Mile Pecića, slunjskog župnika i dekana. Umjesto bolešću spriječenog Zvonka Ranogajca, njegov osvrt na dosadašnji rad Odbora iznio je Josip Anušić.
Potom je poznati medijski djelatnik, teolog i publicist Ivica Šola održao predavanje o temi “Mediji između slobode i moći”. Krenuvši od “Rasprave o dobrovoljnom ropstvu”, čiji je autor Etienne de la Boetie, koji tvrdi da ljudi žele svoju slobodu predati nekom moćniku kako bi participirali u njegovoj moći, Šola je uvjerljivo i argumentirano, iznoseći brojne primjere iz Hrvatske i svijeta, oslikao stanje medija u Hrvatskoj počevši od stare Jugoslavije do danas. Na Zapadu mediji nastaju u okviru građanskog društva gdje kruh i sloboda idu zajedno, istaknuo je predavač, dok na Balkanu općenito mediji nastaju pod patronatom političke moći, kojoj i medijski djelatnici i publika “izručuju” vlastitu slobodu radi kruha. To je na najdrastičniji način došlo do izražaja u komunizmu, koji je “zbrisao” sve staro i uspostavio svoje medije, a komunisti su novinare ubijali, zatvarali ili proganjali. Na svojim su učilištima desetljećima školovali podobne medijske kadrove koji su bili potpuno u službi režima, a oni su, nažalost, svoju djelatnost nastavili i uspostavom demokratske hrvatske države, jer predsjednik Tuđman sve je gradio na politici nacionalne pomirbe, što su pojedinci i neke organizirane skupine dobro iskoristili. Stoga, kao što se prije nije moglo govoriti o slobodi i moći kad je riječ o medijima, tako se, naglasio je Šola, i devedesetih godina u Hrvatskoj na tome području između moći i slobode nije dogodilo, odnosno promijenilo ništa. Svi medijski sluge bivšega režima mirno su nastavili svoju djelatnost, a Soroš je u Hrvatskoj ulagao velik novac radi rušenja identiteta. U tome razdoblju, kritički je istaknuo predavač, ni Crkva se nije snašla pa je u naivnom trijumfalizmu zato što “imamo Hrvatsku” bila pasivan promatrač, dok su vlast u društvu preuzimale tzv. nevladine udruge te su s vremenom postale utjecajnije od HBK. Dobili smo državu, a izgubili društvo, rekao je Šola, dodavši da je moć stalno u istim rukama, a vlasnici medija u Hrvatskoj su strane banke. Zato su novinari prisiljeni između slobode i kruha birati kruh, jer sloboda je jako skupa, naglasio je Šola na kraju izlaganja, istaknuvši kako su danas rijetke Antigone ili Stepinci koji će slijediti savjest i biti spremni na žrtvu. Zaključio je da nadu vidi u katoličkom sveučilištu, jer ono može odgajati aktiviste odnosno novinare koji će se jasno, otvoreno i hrabro zauzimati za istinu te je istaknuo važnost satiričkih medija i nužnost da Crkva većom širinom i otvorenošću gleda na suvremene medijske mogućnosti, da ne bi medijski spala na masovnu neplodnu šabloniziranost i “kreativni pesimizam” pojedinaca. U raspravi koja je slijedila dotaknuti su neki konkretni medijski slučajevi u hrvatskom društvu i u Crkvi te dodatno razjašnjeni neki fenomeni i globalna kretanja, poglavito pod vidom budućnosti.
Na kraju je predavaču Šoli, kao i sudionicima toga susreta zahvalio mons. Pecić te u svima pobudio novi zanos u medijskoj zauzetosti na njivi Gospodnjoj.